NavMenu

Konačno je uočeno šta "božja čestica" zapravo radi

Izvor: Večernje novosti Četvrtak, 30.08.2018. 14:03
Komentari
Podeli
CERN (Foto: Dominionart/ shutterstock.com)CERN
Šest godina nakon što je otkriven Higsov bozon, takozvana božja čestica, konačno je uočeno šta on zapravo radi veći deo svog vremena. Higsov bozon se, otkriveno je, raspada na fundamentalne čestice koje su poznate kao botom kvarkovi.

U timu fizičara koji su se u evropskoj laboratoriji za nuklearnu fiziku CERN bavili ovim epohalnim otkrićem i drugim istraživanjima je i oko 30 stručnjaka iz Srbije.

Veliko otkriće su u utorak (28. avgusta) u CERN-u predstavili ATLAS i CMS, dve najveće međunarodne istraživačke grupe koje koriste CERN-ov akcelerator, Veliki hadronski sudarač (LHC).

Prema rečima dr Petra Adžića, predsednika Komisije Republike Srbije za saradnju sa CERN-om, reč je o epohalnom otkriću koje je još jedan važan korak u razumevanju ponašanja ove čestice.

- Dva tima srpskih istraživača, koji čine fizičari iz Instituta za fiziku (ATLAS) i fizičari, inženjeri i specijalisti iz INN Vinča i Fizičkog fakulteta (CMS), koji aktivno učestvuju sa svojim kolegama u istraživanjima u ova dva međunarodna eksperimenta, svojim dosadašnjim radom dali su doprinos i ovom otkriću - kaže dr Adžić..

Prema saopštenju CERN-a, oba tima predala su svoje rezultate.

- Provera pretpostavke da se "higs" raspada na dva botom kvarka je od ključnog značaja za modernu fiziku, jer rezultati mogu ili da sasvim uzdrmaju sadašnje teorije i ukažu na novu fiziku ili da potvrde standardni model, koji je zasnovan na ideji da Higsovo polje "daje" masu kvarkovima i drugim elementarnim česticama - podatak je iz saopštenja CERN.

Prema standardnom modelu fizike elementarnih čestica, čak 60% vremena Higsov bozon se raspada upravo na nekoliko botom kvarkova. Nakon toga je primenjena izuzetno složena statistička analiza, da bi na kraju oba tima izmerila brzinu raspada "higsa" sa velikim statističkim nivoom poverenja (većim od "5 sigma"). Dobijeni rezultati su u saglasju sa predviđanjem standardnog modela.

Prema rečima Džoela Batlera, portparola CMS kolaboracije, izvrsne perfomanse akceleratora LHC uz moderne tehnike mašinskog učenja omogućile su postizanje ovog rezultata ranije nego što su to očekivali.


Istorijsko otkriće

Dva međunarodna eksperimenta na Velikom hadronskom sudaraču u CERN-u, ATLAS i CMS, objavili su nezavisno 4. jula 2012. istorijsko otkriće Higsovog bozona, tada jedine čestice koja je nedostajala u vladajućoj teoriji standardnog modela, podseća dr Adžić.

- Otkriće Higsovog bozona, na koje se čekalo skoro pola veka, pošto je prvi put u ovoj teoriji predviđeno njegovo postojanje, a gde su srpski fizičari dali značajan doprinos, izazvalo je tada izuzetnu pažnju i odjek u gotovo svim državama sveta.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.