Bez stajskog đubriva srpske njive postaće neplodne - Neophodno hitno povećanje stočnog fonda

Pre skoro tri decenije iz ondašnje SFRJ izvoženo je 50.000 tona bebi-bifa, od toga iz Srbije 30.000. Pre tri godine, 2015. izvezeno je samo 315, a 2016. tek nešto više od 400, a lane 480 tona.

No, to što nemamo više bebi-bifa ili stajskog đubriva da izvezemo, koji se u EU i te kako traži i koja bi godišnje mogla da kupi čak oko devet tona, je manje loše od onoga što se dešava s zemljištem u Srbiji.

Naime, Branislav Gulan, član Odbora SANU za selo tvrdi da Srbiji, a posebno Vojvodini, preti velika opasnost od tajnog osiromašenja zemljišta, što može imati nesagledive posledice na celokupnu poljoprivrednu proizvodnju, a time nam može uzeti najjači adut iz ruke kada je reč o izvozu.

Ako budemo navodnjavali njive, a ne bude stajskog đubriva, od Vojvodine ćemo za pola veka napraviti pustinju, ističe Gulan. Kako dodaje, zbog alarmatnog opadanja organske materije, odnosno humusa, pogotovo u Vojvodini u kojoj se nalazi oko 1,7 miliona hektara obradivih oranica, srpske njive bi uskoro mogle postatiti neplodne.

Stručnjaci u Srbiji iznose zabrinjavajuće podatke da je nivo humusa u zemljištu već sada ispod 3%, što je na granici optimalnog.

Organske materije pre početka intenzivne poljopivrede u vojvođanskim njivama u dugoj polovini 20. veka bile su više od 5%, a samo u poslednjih dvadeset godina sa 3,5% došli smo na 3%. Zbog tih činjenica, ukazuje on, krajnji je momenat da, pre svega država, shvati razmeru problema i da reaguje.

- Ukoliko se pod hitno ne reaguje i poveća proizvodnja stajskog đubriva, Vojvodinu nećemo moći da zovemo ni žitnicom Srbije, a kamoli Evrope. Već sad se oseti negativni efekat, pa i pored korišćenja pune agrotehnike, na njivama nam opada prinos - objašnjava Gulan.

Prema njegovim rečima, razlog za nedovoljne količine stajskog đubriva kako za domaće njive, tako i za izvoz je rapidno opadanje stočnog fonda.

To je dovelo do toga da na velikoj većini naših njiva, a u Srbiji ima 4,1 milion hektara obradivih polja, ne koristimo stajnjak kao organsko đubrivo.

- Razlog što nemamo stajskog đubriva je svakako i u činjenici da stočni fond u govedarstvu godišnje opada za 2-3%. Dakle, prvo treba napuniti prazne staje sa junadima. Kada to uradimo, onda će biti stajnjaka i za domaće njive i za izvoz, pa samim tim dobro i paorima i državi. Dakako, obnova govedarstva je dug proces, ali što pre sa njim započnemo, pre ćemo imati rezultate - ukazuje Gulan.

Osiromašeno zemljište

Oko 75% površine Vojvodine pokriveno je s dva tipa zemljišta - černozemom i ritskom crnicom, koja je u drugoj polovini prošlog veka imala sadržaj organske materije više od 5%, a danas u Vojvodini zemljište sa ovolikim sadržajem humusa ima svega na 1% površina.

Jovica Vasin iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu takođe tvrdi da Vojvodini, ali i drugim delovima Srbije, preti velika opasnost od trajnog osiromašenja zemljišta, što može imati nesagledive posledice i na proizvodnju.