Uskoro će i stranci u Srbiji moći da proizvode oružje
Izvor: Tanjug
Nedelja, 01.04.2018.
20:47
Nedelja, 01.04.2018.
20:47
(Foto: Tyler McKay/shutterstock.com)
Pomoćnik ministra odbrane za materijalne resurse Nenad Miloradović, kaže za Tanjug da novi zakon jasno definise i mogućnost da inostrani ulagač bude deo Odbrambene industrije Srbije (OIS) kao i na koji način strani kapital može da uđe u državna vojna preduzeća.
- Zakon definiše mogućnost da stani ulagač osnuje kompaniju koja proizvodi naoružanje i vojnu opremu. Strani ulagač mora da ima jasnu strategiju investiranja, prethodne reference, kao i da se njegovi planovi uklapaju u odbrambenu strategiju države - kaže Miloradović.
Podseća da je i do sada postojala mogućnost učešća stranog kapitala u vlasništvu državnih preduzeća, ali da zakon nije bio potpuno precizan. Novi zakon omogućava i da strana kompanija može biti manjinski partner državnim namenskim kompanijama sa 49% u vlasništvu.
Strane investicije u namenskoj industriji su inače već prisutne, poput preduzeća Lorens Valter Srbija koja je u potpunosti u stranom vlasništvu, zatim Patrimons Automotiva koja je uložila novac u kruševački 14. oktobar.
U Srbiji 55 proizvođača naoružanja
U Srbiji je pored osam preduzeća iz grupacije OIS, registrovano još 55 proizvođača naoružanja i vojne opreme od koji su 42 u privatnom vlasništvu.
- Država ima strategiju po kojoj raste broj tih preduzeća i koja definiše kako da se ojačaju kompanije bez obzira na vlasništvo i oblik kapitala - objašnjava Miloradović.
Od ukupno 213 preduzeća koja se bavi izvozom naoružanja i opreme, njih 63 su i proizvođači, a zapošljavaju 20 hiljada radnika.
Miloradović kaže da ono što govori "u prilog žilavosti namenske industrije", je to što je ona iz sopstvenih prihoda uspela u proteklih pet godina da investira 114 mil EUR za obnavljanje tehnologija.
Vrednost ugovorenih poslova osam preduzeća namenske industrije iznosila je prošle godine 696 mil USD, a visina izvoznih dozvola u 2017. godini dostigla je 888 miliona.
Godinama država nije ulagala u domaću odbrambenu industriju koja je opstajala zahvaljajujući sopstvenoj proizvodnji, a Miloradović kaže da je su ova preduzeća u zadnjih pet godina sama investirala u razvoj svoje proizvodnje 114 mil EUR, od čega 31 milion prošle godine.
- To znači da ova preduzeća imaju obezbeđene poslove u naredne dve godine - kaže Miloradović.
Predviđena su i nova ulaganja pa je zato Vlada odlučila da godišnje investira 60 mil EUR u odbrambenu industriju i ustanove Ministarstva i Vojske, kaže Miloradović.
Miloradović navodi da će preduzećima namenske (OIS) do kraja godine priključiti još tri.
- Predviđa s tehnološko grupisanje preduzeća, ali za sada još nije odlučeno da li će biti konzorcijum ili neki drugi oblik spajanja - objašnjava Miloradović i precizira da je reč je o grupama industrije municije, industrije elektronskih i avio komponenti kao i industrije terenskih vozila i naoružanja.
Inače, u osam preduzeća namenske industrije radi oko 11.600 ljudi, a Miloradović očekuje da da će broj zaposlenih do kraja godine u ovim preduzećima preći cifru od 12 hiljada.
Dodaje da se samo na ima poreza i doprinosa zaposlenih u namenskoj industriji poslednjih pet godina, u budžet Srbije slilo oko 40 milijardi dinara.
Tagovi:
Odbrambena industrija Srbije
OIS
Lorens Valter Srbija
Patrimons Automotiva
fabrike za proizvodnju naoružanja i vojne opremu u Srbiji
proizvodnja naoružanja i vojne opremu u Srbiji
Zakon o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme
Nenad Miloradović
osnivanje kompanije za proizvodnju naoružanja i vojne opreme
namenska industrija Srbije
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora