U prvom polugodištu 2005. Zastava Kamioni domaćem tržištu isporučili samo 145 vozila - problem u "nameštenim" tenderima

Zastava Kamioni beleži ove godine najslabiji plasman na domaćem tržištu u pola veka dugoj istoriji te firme. U prvih šest meseci, Zastavina fabrika kamiona je prodala tek 143 lakih privrednih vozila, što je ispod deset odsto učešća na domaćem tržištu.

U Zastava Kamionima, kao i u Poslovnom udruženju domaćih proizvođača drumskih vozila ističu da je jedan od osnovnih razloga drastično smanjenje prodaje Zastavinih privrednih vozila i nekontrolisani uvoz kako novih, tako i polovnih kamiona.

Potpredsednik Skupštine Udruženja proizvođača drumskih vozila Jagoda Ratinac kaže da je u Srbiji u prvih šest meseci 2005. godine ukupno prodato 1.433 novih lakih kamiona (do pet tona). Kad se od te brojke oduzmu 143 Zastavina kamiona, ispada da je u prvom polugođu ove godine u Srbiju uvezeno 1.292 vozila, najčešće iz Italije, Nemačke i Francuske, ali i Turske, Španije, pa i Rumunije. Istovremeno, uvezena su 1.254 polovna vozila.

I pored državne odluke o ograničavanju starosne granice za uvoz "polovnjaka" na tri godine, u Srbiju je ušlo tek nekoliko desetina polovnih kamiona manje nego lane. To je posledica odsustva kontrole tehničke ispravnosti i saobraznosti uvezenih vozila sa bezbedonosnim, ekološkim i drugim važećim standardima - tvrdi Jagoda Ratinac.

Osim toga razloga za drastičan pad prodaje Zastavinih kamiona, ali i vozila domaćih proizvođača, treba tražiti i u sumnjivim tenderima za nabavku lakih i teških kamiona, autobusa i ostalih "četvorotočkaša". U Udruženju domaćih drumskih vozila ističu da "sumnjive" tendere najčešće raspisuju domaća javna preduzeća, koja su korisnici budžetskih sredstava.

Ratinac kaže da su Zastava Kamioni privredna vozila uglavnom prodali privatnim firmama dok su javna preduzeća raspisivala tendere za nabavku oko 400 privrednih vozila, na kojima su, ne slučajno, forsirani inostrani proizvođači, odnosno uvoznici stranih vozila. Ona ističe da se za eliminaciju domaćih proizvođača sa tendera najčešće koristi član 36 Zakona o javnim nabavkama, koji se odnosi na utvrđivanje tehničke specifikacije vozila. Većina javnih preduzeća, smatra Ratinac, tendenciozno propisuje tenderske uslove koje domaći proizvođači ne mogu da ispune. Tako, recimo, domaći proizvođači nude vozila sa 106 konjskih snaga, a u tenderima se zahteva da vozila moraju da imaju minimum 120 KS. Tu su zatim i tenderski uslovi javnih preduzeća koji se odnose na širinu i dužinu vozila, a uglavnom se traže vozila koja su za po desetak centimetara duža ili šira, ili obratno (kraća i uža) od onih koja nude domaći proizvođači.