Kikinda ulaže u pošumljavanje - Za tri godine zasađeno 40.000 sadnica

Sa nešto više od jednog procenta Kikinda je, kao i Banat, još uvek najslabije pošumljeno područje u Vojvodini, a da bi se pošumljenost povećala za samo 1% potrebno je desetak godina. Kako bi se poboljšala ekološka situacija, kikindska lokalna samouprava je u prethodne tri godine zasadila više od 40.000 sadnica na području grada i u selima.

Nedostatak šuma, vetrozaštitnih pojaseva i zelenila uopšte, svakako je jedan od najvećih problema današnjice na području Kikinde, ali i čitave Pokrajine.

Zato je prioritet Sekretarijata za zaštitu životne sredine u Kikindi da se znatno poveća pošumljavanje na području grada, a realizacija intenzivnog pošumljavanja započeta je 2015. godine.

- U periodu od 2015. godine do danas, kako na području Kikinde, tako i na području seoskih sredina, zasađeno je više od 40.000 sadnica, u gradskom rejonu, vangrađevinskom području, kao i vetrozaštitnih pojaseva. Lokalna samouprava konstantno radi na pošumljavanju, kao i na edukaciji građana o zaštiti životne sredine - rekla je za RTV Miroslava Krnić iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine u Kikindi.

Samo pošumljavanje daje rezultate, ali još nedovoljno. Razlog tome svakako je bahatost pojedinaca koji redovno seku zasađene sadnice, šumokradice su takođe prisutne, tako da bi masovnim akcijama, kao i obukama svest o zaštiti životne sredine mogla da dopre do građana.

- Edukacija je najbolji način da se zavoli priroda. Dakle, od malih nogu treba decu voditi u prirodu i što češće ukazivati na probleme. Kultura iz porodice dolazi i kada dete shvati koliko je važna uloga životne sredine u njegovom životu, tada će preuzeti društvenu odgovornost - rekao je Dušan Radin iz Odreda izviđača Proka Sredojev iz Kikinde.

U prethodne tri godine lokalna samouprava je za pošumljavanje i održavanje sadnica obezbedila oko pet miliona dinara godišnje, a novac je u prethodnih nekoliko godina, u iznosu od oko šest miliona dinara, dobijen i preko pokrajinskih konkursa.