NavMenu

Srpski arheolozi otkrivaju tajne porekla Evropljana

Izvor: Tanjug Petak, 23.02.2018. 12:01
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: ChameleonsEye/shutterstock.com)Ilustracija
Arheolozi iz Srbije Andrej Starović, Dušan Borić i Dragana Antonović su među 117 istraživača koji su došli do novih saznanja o DNK-a i genomima drevnih populacija, iznetim u studiji The Genomic History of Southeastern Europe koja je objavljena u novom broju londonskog časopisa Nature.

Sa tolikim brojem istraživača, autora i učešćem više od 80 institucija, ovaj rad, kako ističu iz Narodnog muzeja u Beogradu, spada među dva najveća poduhvata ove vrste ikada.

Starović je viši kustos Narodnog muzeja u Beogradu koji je radio na antropološkim nalazima sa lokaliteta Starčevo i Saraoci-Jezava, kod Smedereva, Borić radi na Kolumbija univerziteta u Njujorku, Antonović u Arheološkom institutu u Beogradu.

Ovo nije samo veliki uspeh naše arheologije, već prvenstveno vest o izuzetno značajnoj studiji DNK i genoma drevnih populacija Evrope, koja je do dana objavljivanja privukla ogromnu pažnju svetske stručne javnosti, stoji u saopštenju Narodnog muzeja.

Rezultati studije donose sasvim nove, a ponegde i iznenađujuće zaključke o poreklu evropskog stanovništva, a podaci sa lokaliteta Lepenski Vir, Vlasac, Ajmana ključni su za razumevanje mehanizama najstarijih genetskih mešanja između lovačko-sakupljačkih starosedelaca i novopridošlih farmera.

Kompleksna naučna studija obuhvata originalne rezultate o genomima 225 drevnih ljudi koji su živeli skoro do kraja poslednjeg milenijuma stare ere.

Teritoriju Evrope naseljavali su veoma dugo lovci i sakupljači, sve do sredine sedmog milenijuma stare ere.

U to vreme, najpre na prostor Balkana i Podunavlja, pristižu sasvim nove populacije iz Anadolije.

Oni žive i izgledaju sasvim drugačije - poznaju poljoprivredu i imaju prve žitarice, a sa sobom dovode i stoku - ovce, koze i goveče.

Upravo na važnim nalazištima srpskog Podunavlja (Lepenski vir, Padina, Vlasac), neolitske pridošlice se mešaju sa starosedeocima.

Studija objavljena u časopisu Nature nudi prve podatke o DNK i genomima drevnih ljudi iz praistorije na teritoriji Srbije.

Pored važnih odgovora značajnih za širi kontekst neolitizacije Evrope, oni daju i dragocene informacije o izgledu, navikama i ishrani praistorijskih ljudi, čije se skeletni ostaci otkrivaju, ističu iz Narodnog muzeja u Beogradu.
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.