Oko 9.000 bankara u Srbiji ostalo bez posla od 2008. godine - Visoke zarade menadžera podižu prosek plata
Ilustracija (Foto: love work 51/shutterstock.com)
U Sindikatu finansijskih organizacija Srbije kažu, međutim, da prosek ne daje pravu sliku.
– Plate čelnih ljudi i njihovi bonusi dižu prosek bankarskog sektora, jer one idu do nekoliko stotina hiljada dinara. Šalterski radnici koji imaju srednju stručnu spremu, na primer, malo zarađuju. Da li verujete da ima banaka u kojima radnici na šalteru zarađuju samo 30.000 dinara mesečno. A ako im je radno vreme do pet ne znaju da li će izaći s posla u sedam ili osam uveče. Najgore je onima na šalteru, jer menadžment postavlja visoke zahteve za malu platu – kaže Milan Alempijević, predsednik ovog sindikata.
Kakve plate takve i otpremnine. U slučaju da su tehnički višak menadžment dobija po nekoliko desetina hiljada evra, dok oni na nižim pozicijama po nekoliko stotina ili hiljada evra.
Manje je, međutim, poznato da su bankarski službenici poslednjih godina često ostajali bez posla. Razlog za to je savremenije poslovanje banaka, ali i njihova kupovina i spajanje. Najviše zaposlenih u bankarskom sektoru bilo je 2008. godine kada je radilo 32.342 osobe. Od tada broj se smanjuje, pa je u bankama u 2017. godini na evidenciji bilo 23.342 službenika. Znači, oko 9.000 njih ostalo je bez posla.
- Novi vlasnici banaka otpuštali su na stotine ljudi i to odmah po preuzimanju, a to nije po propisima. Po Zakonu o radu, u prvoj godini po preuzimanju novi vlasnik ne sme da menja nijedan akt banke, pa ni onaj o sistematizaciji. Dešava se, na primer, da pošalju po 200-300 radnika na plaćeno odsustvo, u međuvremenu im ukinu radno mesto tako da oni nemaju gde da se vrate. Žalili smo se Narodnoj banci koja nam je odgovorila da nije nadležna, a podneli smo i zahtev za ocenu ustavnosti pravilnika o sistematizaciji u tim bankama – kaže sagovornik Politike iz krovnog sindikata finansijskih organizacija.
- Ili se dešava da proglase ljude tehnološkim viškom i uprkos tome što po propisima šest meseci ne smeju nikoga da prime na to mesto oni to ipak urade. Zaposleni ih tuže, ali sudski sporovi, međutim, dugo traju. Krši se i Zakon o bankama koji propisuje da u svakoj ekspozituri mora da bude najmanje dvoje zaposlenih, blagajnik i još jedan. Ima i banaka u kojima čak polovina zaposlenih radi na određeno vreme da bi vlasnici smanjili troškove.
Na pitanje da li su zaposleni u bankama sindikalno organizovani Alempijević odgovara potvrdno, mada kaže da ima i slučajeva da sindikalno organizovanje u bankama nije uspelo. I to na pritisak menadžmenta.
Ne otpuštaju bankarske službenike samo novi vlasnici banaka, već i internet, odnosno digitalizacija i po tome Srbija nije izuzetak.
Istraživanje Evropske bankovne federacije pokazuje da su banke u Evropskoj uniji zatvorile u 2016. godini 9.100 poslovnica i otpustile oko 50.000 radnika zbog sve veće popularnosti internetskog bankarstva. Iste godine broj poslovnica u EU spustio se na oko 189.000, što je 4,9% manje nego što ih je bilo na kraju prethodne godine.
Info sa lokala:
Beograd
Tagovi:
Sindikat finansijskih organizacija
Evropska bankovna federacija
Milan Alempijević
plate u bankarskom sektoru
zaposleni u bankarskom sektoru
zaposleni u bankama
sindikati u bankama
otpremnine
Zakon o bankama
Zakon o radu
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora