SAM i CIPE okrugli sto na temu „Konkurentnost srpske privrede - izazovi i mogućnosti“, Beograd, 20.10.2008
Utorak, 21.10.2008.
13:26
Srpska asocijacija menadžera SAM i CIPE Center for international private enterprise iz SAD su 20.oktobra u Beogradu organizovali okrugli sto „Konkurentnost srpske privrede - izazovi i mogućnosti“ u okviru projekta Unapređenja poslovnog ambijenta za razvoj privatnog sektora u Srbiji.
Ovo je prvi u nizu tematskih okruglih stolova koji će se baviti pitanjima konkurentnosti srpske privrede, otklanjanja prepreka za investiranje, korporativne kulture i prilagođavanja obrazovnog sistema potrebama privrede.
(predsedavajući Slobodan Vučićević, Jelena Galić, Slobodan Milosavljević, Nikola Fabris i Mihajlo Crnobrnja)
Sledeći okrugli sto je planiran za februar 2009.godine.
Konkurentnost srpske privrede je nakon osam godina od započinjanja tranzicije i dalje izuzetno niska, prema oceni Svetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum) Srbija se prema nivou Globalne konkurentnosti nalazi tek na 85. mestu od 137 rangiranih zemalja. Prema indeksu lakoće obavljanja biznisa, Svetske banke, Srbija se nalazi na 94 mestu od 181 rangirane zemlje. Koliko je naše zaostajanje može svedočiti i činjenica da je srpski BDP per capita bio oko jedne polovine slovenačkog 1989. godine, a danas je na nivou jedne petine.
O niskoj konkurentnosi naše privrede svedoči i činjenica da je u prošloj godini dve trećine našeg izvoza otpadalo na izvoz repromaterijala. Loš kvalitet naših proizvoda, nedostatak sertifikovanih artikala, mali broj proizvoda prilagođenih novim međunarodnim standardima, serije malog obima, gubitak ranije distributivne mreže, nemogućnost kreditiranja prodaje, itd. ne dozvoljavaju najvećem delu privrede, a naročito industrije, da u kratkom roku poveća izvoz i to nezavisno od visine kursa. Iako veliki broj studija ukazuje na mogućnost da Srbija ostvari znatno viši izvoz od tekućeg nivoa svi razlozi zaostajanja se svode na zajednički imenitelj – niska konkurentnost i to ne samo u odnosu na zemlje EU već i u odnosu na zemlje regiona.
Učesnici okruglog stola su pokušali da odgovore zašto je konkurentnost niska i šta bi trebalo da se uradi da se ona poveća.

Da li mi objektivno možemo da dostignemo pozicije koje imaju recimo Tunis, Kipar, Litvanija ili Jordan, koje se nalaze među prvih pedeset po nivou konkurentosti, ili je to pitanje subjektivnih manjkavosti čijim otklanjanjem bi se bitno poboljšala naša konkurentska pozicija. Tokom diskusije postignut je konsenzus da nema dileme da je naša objektivna konkurentska pozicija, dakle pozicija koju određuju fundamentalni resursi i fundamentalne okolnosti među prvih pedeset, te da je naša loša pozicija odraz faktora koji se mogu promeniti.
Faktore koji mogu uticati na poboljšanje konkurentnosti se mogu podeliti u tri grupe. Prva grupa faktora se odnosi na promene za koje su odgovorne sama preduzeća, odnosno njihovi menadžeri. U pitanju su faktori kao što je podizanje nivoa tehnološke opremljenosti, odnos plata i produktivnosti, efikasnost upravnih odbora, zaštita manjinskih prava akcionara, reziduali samoupravljanja i dr. Druga grupa faktora se odnosi na državu i njene institucije. U ovoj grupi faktora potrebno je unaprediti: zaštitu vlasničkih prava, zaštitu prava intelektualne svojine, povećati efikasnost rada sudova, sprovesti deregulaciju i dr. Treća grupa faktora se odnosi na obrazovne institucije, a pre svega na visoko obrazovanje. U ovoj grupi faktora potrebno je ubrzati reforme po principima Bolonjske deklaracije, uvesti više praktičnog rada, osavremeniti nastavne programe i dr.
Preko sto učesnika ovog skupa pozdravili su Slobodan Vučićević i Jelena Galić, predsednik i potpredsednica Srpske Asocijacije Menadžera.
(Jelena Galić)
Vrlo zanimljivo uvodno izlaganje imao je prof. Mihajlo Crnobrnja, direktor FEFA instituta
(Mihajlo Crnobrnja)
O strategiji i politici Vlade Republike Srbije govoro je Slobodan Milosavljević, Ministar za trgovinu i usluge u Vladi Republike Srbije
(Slobodan Milosavljević)
Goran Radosavljević, Savetnik Potpredsednika Vlade Republike Srbije govorio je o našoj poziciju u odnosu na region i svet.
(Goran Radosavljević)
Zaključke je izneo Nikola Fabris, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
(Nikola Fabris)
Publika je bila baš pažljiva, a onda su usledili neformalni razgovori na ovu temu :
.
.
-

.
.
.

....
Srpska asocijacija menadžera Beograd
IFC
Svetska Banka-WB Beograd
FEFA Beograd
Vlada Republike Srbije
Ministarstvo turizma i omladine Republike Srbije
Ekonomski fakultet Beograd
Centralna banka Crne Gore
Palanački kiseljak a.d. Smederevska Palanka
Droga Kolinska d.d. Ljubljana
Atlantic Štark d.o.o. Beograd
Atlantic Grand doo Beograd
P.S. Telefonija a.d. Beograd
BOVAN CONSULTING - BUSINESS STRATEGY COUNSEL Beograd
Deloitte Advisory d.o.o. Beograd
Beograd

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora