Svilojevački ribnjak ne brine za plasman - Država daje podsticaje za proizvodnju konzumne ribe

Za investiranje u izgradnju ribnjaka kažu da je važno imati svoju zemlju i vodu, da živite u blizini i imate planirana višegodišnja sredstva za ovaj biznis.

U današnje vreme ribnjaci traže 24-časovni nadzor tokom cele godine, jer ni ovakav način uzgoja ribe nije izuzet od ribokradica. Angažovanje čuvara, ugradnja video nadzora i prateće obaveze oko uzgoja kvalitetne ribe otvaraju pitanje da li se proizvedena količina u malim ribnjacima može prodati, a sva uložena sredstva u toku godine isplatiti. Cenu ribe diktira ponuda i potražnja, a plasman nije poslovni problem za velike ribnjake koji godinama plasiraju kvalitetnu ribu.

Ekonomska rentabilnost u poslovanju, kada je reč o organizovanom tovu ribe u ribnjacima, za svakoga je drugačija. Svilojevački ribnjak od 650 hektara i godišnjim izlovom do 800 tona je najstariji u ovom delu Bačke i dobro uhodan u ovom zahtevnom poslu.

- Ribu plasiramo isključivo na tržištu Srbije i na području Vojvodine, gde su nam najznačajniji kupci. Iz našeg ribnjaka isporučujemo isključivo živu ribu, a po kvalitetu smo već godinama prepoznatljivi - kaže komercijalni referent ribnjaka Franko Svilojevo, Jadranka Vojvodić.

U troškovima proizvodnje, hrana za ribu predstavlja skoro 40% sredstava, dok su potrošnja električne energije i voda značajne rashodne stavke.

- Šaran čini 90% naše proizvodnje, dok su ostalo biljojedi i nešto malo soma. Sami pravimo hranu za ribu, a voda je odličnog kvaliteta zahvaljujući redovnim tretmanima i dezinfekciji. Takođe, nemamo mulja i primesa koje bi kvarile ukus ribe. Zbog ribokradica smo nabavili dva nova čamca kako bi noću patrolirali po ribnjaku. Takođe, video nadzor je velika stavka, ali i čuvari koji danonoćno paze. Imali smo krađa, a počinioci su uglavnom uhvaćeni i procesuirani - kaže upravnik ribnjaka Vojislav Popović.

Za kvalitet ribe važni su lokacija, voda i hrana za riblju mlađ. Tokom zime, posao za ribare je mukotrpan.

- Više od 20 godina ribarim i zadovoljan sam ovim poslom. Kada ima leda, problem je veći zbog hladnoće ili ako se mora seći led. Posao je dobro organizovan i uglavnom imamo dovoljno ljudi, pa se mreža zimi brzo izvuče - kaže ribar Marinko Vidaković.

Šaran se najviše konzumira u srpskim domaćinstvima, a cena mu je oko 540 dinara za kilogram, dok je cena soma 600 dinara, a štuke 570 dinara. Ipak, tokom verskih praznika rekordno se kupuje riba u našoj zemlji.

Ova grana poljoprivrede je u povoju, a država daje podsticaje za proizvodnju konzumne ribe od 10 dinara po kilogramu. U Zapadnobačkom okrugu ima oko desetak ribnjaka koji opstaju, a izgrađuju se i novi.

Ribnjaci mame strastvene ribolovce, ne samo zbog povoljnih godišnjih dozvola, već i zato što je ulov zagarantovan, jer na ribnjacima riba sigurno grize mamac.

U brojkama, ribarstvo kod nas izgleda ovako: četiri puta više ribe izvezemo nego što proizvedemo. Donedavno smo imali 8.000 tona konzumne ribe, a ove godine upola manje. Od 13.500 hektara pod ribnjacima, samo je 10.000 u funkciji.