Oko 800.000 ljudi u Srbiji radi "na crno"
(Foto: tai11/shutterstock.com)
Istovremeno, podaci iz Ankete o radnoj snazi pokazuju da je broj zaposlenih na kraju drugog kvartala bio daleko veći – oko 2.880.000 ljudi. Dakle razlika je oko 800.000 ljudi.
Ipak, nije reč o pogrešnom brojanju već o tome da prva cifra govori o registorvanoj zaposlenosti, a druga je dobijena na osnovu Ankete o radnoj snazi. Naime, istraživanje o registrovanoj zaposlenosti zasniva se na kombinovanju podataka Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja i Statističkog poslovnog registra, a Anketom se ocenjuje obim radne snage i pod zaposlenošću podrazumeva rad i u formalnom i u neformalnom sektoru, a podaci su dobijeni u anketiranjem 11.493 domaćinstva, odnosno 27.593 osoba starosti od 15 godina pa naviše.
Kada je reč o zaposlenima koji su redovno prijavljeni, na kraju drugog kvartala ove godine najviše je bilo radnika u prerađivačkoj industriji – 416.126, a najmanje zaposlenih koji zarađuju trgujući nekretninama – 5.649. I u delatnosti trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila radi veliki broj radnika – oko 332.000, a u delatnosti saobraćaja i skladištenja zaposleno je 114.619 ljudi.
U poljoprivredi, šumarstvu i vodoprivredi zaposleno je 33.279 radnika, u delatnosti informisanje i komunikacija 59.143, a u delatnosti usluga ishrane i smeštaja 71.603 radnika.
I u delatnosti građevinarstva svakog meseca platu prima gotovo 90.000 radnika, dok je u delatnostima snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama zaposleno 35.129 ljudi. U delatnosti administrativnih i pomoćnih uslužnih delatnosti radi čak 89.468 zaposlenih, u umetnosti, zabavi, rekreaciji ima 33.769 radnika. U rudarstvu radi 24.521 radnika, a u delatnosti snabdevanja električnom energijom, gasom i parom zaposleno ih je 28.094.
(Foto: aslysun/shutterstock.com)
Formalna i neformalna zaposlenost
Registrovana zaposlenost kao zaposlene pordazumeva one koji imaju ugovor o zaposlenju, rade na određeno ili neodređeno vreme, koji rade van radnog odnosa na osnovu ugovora o delu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, one koji se bave samostalnom delatnošću, osnivače privrednih društava ili preduzetničkih radnji, kao i one koji rade u poljoprivredi i nalaze se u evidenciji Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja.
S druge strane, prilikom analize podataka iz Ankete o radnoj snazi, u zaposlene se broje oni koji su najmanje jedan sat u nedelji obavljali neki plaćeni posao (u novcu ili naturi), kao i oni koji su imali zaposlenje, ali su bili odsutni s posla, uz garanciju povratka. Takođe, anketom su obuhvaćeni i neformalno zaposleni, a reč je zapravo o onima koji rade na crno – u neregistrovanim preduzećima, u registrovanim preduzećima bez ugovora o radu, kao i pomažući članovi domaćinstva.
Od ukupnog broja zaposlenih koje beleži registrovana zaposlenost, na kraju drugog kvartala u javnom sektoru radilo je 615.560. Uz zaposlene u oblasti zdravstva i socijalne zaštite, obrazovanju i kulturi i u administraciji je na nivou države i autonomne pokrajine radilo 133.750 državnih službenika, dok je na nivou lokalne samouprave bilo gotovo 29.000 zaposlenih. U državnim javnim preduzećima radilo je oko 90.000 zaposlenih, dok je njihov broj u lokalnim javnim preduzećima 62.300.
Firme:
Republički zavod za statistiku Beograd
Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja Beograd
Tagovi:
RZS
Statistički poslovni registar
Anketa o radnoj snazi
broj zaposlenih u Srbiji
broj zaposlenih na kraju drugog kvartala
zaposlenost u Srbiji
rad na crno
formalno zaposleni
neformalno zaposleni
ugovor o radu
rad na određeno vremen
rad na neodređeno vreme
rad van radnog odnosa
ugovor o delu
ugovor o privremenim i povremenim poslovima
pomažući članovi domaćinstva
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora