Iz uniforme u civilni biznis - bespovratnu pomoć od oko 3,8 mil EUR dobilo 1.839 bivših "vojnika"
Petak, 22.08.2008.
09:26
Od juna 2006. godine do sada bespovratnu finansijsku pomoć dobilo je 1.839 nekadašnjih vojnih lica. Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u bliskoj saradnji sa Ministarstvom odbrane Republike Srbije započela je realizaciju Projekta za pomoć višku vojnog kadra. Cilj projekta je podrška višku "vojnika", kojima je od 1. januara 2005. prestao radni odnos, da se što lakše uključe u civilni život.
Najveći broj bivših vojnih lica, čak 70%, odlučio se za započinjanje ili proširenje već postojeće sopstvene delatnosti. To je najčešće poljoprivredna proizvodnja jer ih oko 59 odsto živi u ruralnoj sredini i ima zemlju. Na drugom mestu su usluge koje započinje 33 odsto "vojnika", a oko četiri odsto odlučuje se za proizvodnju i trgovinu.
Za pomoć u finansiranju kraćih specijalističkih kurseva, ne bi li se lakše domogli posla, odlučuje se 15% njih, a u istom procentu dobijena svota služi im kao pomoć za zaradu kod poznatog poslodavca.
– U toku prve dve godine realizacije projekta uloženo je 3,8 mil EUR – kaže Svjetlana Đokić, savetnik za odnose s javnošću. Ona ističe da se sve odvija u tesnoj saradnji sa našim Ministarstvom odbrane.
– To je pomoglo da više od 3.150 bivših oficira, podoficira i civilnih lica na službi u Ministarstvu odbrane, odnosno Vojsci Srbije, koristi usluge individualnog savetovanja i registruje se za pomoć u regionalnim kancelarijama programa Prisme (Program za zbrinjavanje viška vojnog kadra) i IOM u Beogradu, Nišu i Novom Sadu ili u terenskoj kancelariji u Kraljevu.
Projekat je počeo na inicijativu Ministarstva odbrane kao pomoć u reformi sistema, koji će trajati do 2011. godine. S obzirom na izuzetne rezultate koji su ostvareni u prethodne dve godine, 14 zemalja donatora, sa Norveškom na čelu, odlučilo je da podrži nastavak projekta za još godinu dana, uz mogućnost dodatnog produženja. Reč je o Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Islandu, Italiji, Luksemburgu, Holandiji, Sloveniji, Španiji, Velikoj Britaniji i Poljskoj, kojima su se ove godine pridružile i Mađarska i Slovačka.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora