Sanacija jedino rešenje za deponiju u Vinči - Otvaranje ponuda za javno-privatno partnerstvo 13. jula
(Deponija Vinča) Otvorenog plamena na najvećoj deponiji u gradu nema, ali dima i dalje ima jer u nepristupačnim delovima i to na dubini od dvadesetak metara metanski čepovi još gore.
Gradski zavod za javno zdravlje svakodnevno meri kvalitet vazduha i u četvrtak na mernim mestima nije zabeleženo postojanje materija koje ga zagađuju poput ugljen-monoksida, azotnih oksida, sumpor-dioksida, suspendovanih čestica prizemnog ozona.
Nadležni se nadaju da će postojeće metode zatrpavanja otpada zemljom i posipanje rastvorom smeđih algi dati rezultate, ali kada će vatra prestati da tinja još nije sigurno. Pravo rešenje za ovu deponiju, ekološki najproblematičniju tačku u Evropi, kako kažu stručnjaci, jeste sanacija. Prvi korak u tom pravcu je otvaranje ponuda za izbor kompanije za javno-privatno partnerstvo, koji će se održati 13. jula.
Ovaj projekat sređivanja deponije u Vinči vredan je 300 mil EUR, a izabrani partner će na tom mestu izgraditi reciklažno postrojenje. Od 11 svetskih kompanija zainteresovanih za sanaciju deponije, kvalifikacije je imalo pet, iz Francuske, Španije i Austrije. Grad će potencijalnom partneru omogućiti pristup i korišćenje deponije, a on će obezbediti projektovanje, finansiranje, izgradnju i vodiće postrojenje 25 godina, posle čega će ono pripasti Beogradu.
– Otpad u Vinči se bez selekcije deponuje 40 godina pa je plan da se ona zatvori, sanira, zemljište očisti, uradi tretman procednih voda i izvuče kompletan deponijski gas. Na tom mestu ćemo izgraditi postrojenje za tretman komunalnog otpada i proizvodnju energije, tako da ubuduće na Vinči neće biti klasičnog deponovanja otpada. Smeće koje bude dolazilo koristiće se za proizvodnju energije i biće resurs, a ne otpad – objašnjava Filip Abramović, direktor gradske Direkcije za upravljanje otpadom.
Na mestu današnje deponije postojaće i postrojenje za reciklažu građevinskog otpada kako bi se i on iskoristio i smanjilo se korišćenje prirodnih agregata.
Prva tura konsultacija za sanaciju deponije održana je pre dve godine. Učestvovalo je više od 100 kompanija iz celog sveta, a uslovi grada, kako je naveo Abramović, bili su zahtevni.
Realizacija ovog projekta, gde će oko 100 mil EUR biti uloženo u sanaciju, uvešće i promene u načinu odlaganja smeća u gradu.
– Već se počelo sa promenom načina sakupljanja otpada, prva faza je završena postavljanjem podzemnih kontejnera za isključivo reciklabilni otpad. Takođe, na stotinak lokacija postoje nadzemna reciklažna ostrva, gde građani mogu odvojeno da stave papir, staklo, metal i plastiku. Nameravamo da završimo reciklažne centre u svakoj opštini. Prošle godine izgradili smo četiri centra, ove godine planiramo nastavak te akcije. Građani će tu moći da donesu i odlože i sav opasan otpad iz domaćinstva koji ne bi smeo da se meša sa komunalnim. Tu se misli na električni, elektronski, na neke otpade od rekonstrukcija, gume, lakove, boje, akumulatore… – naveo je Abramović.
Sanacija Vinče trenutno je najveći projekat javno-privatnog partnerstva u zemlji i najveći projekat ovog tipa u Evropi, a dogovoren je u saradnji sa Svetskom bankom.
Info sa lokala:
Beograd
Tagovi:
kvalitet vazduha
ugljen monoksida
azotni oksidi
sumpor dioksid
suspendovane čestica prizemnog ozona
deponija Vinča
javno privatno partnerstvo Vinča
Filip Abramović
građevinski otpad
podzemni kontejneri
nadzemna reciklažna ostrva
reciklažna ostrva
Svetska banka
Direkcija za upravljanje otpadom Beograd
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora