Brendiranje meda za veći izvoz - Neophodna i zaštita geografskog porekla i učešće u projektima EU
(Foto: Nitr/shutterstock.com)

Projekat je, međutim, kako objašnjava Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije, ostao usamljen, i bilo bi dobro da posluži kao podsticaj ostalim pčelarima.
- Priznanje EK najviše govori o time da je Srbija tek na početku priče kojom treba da svoje prirodno blago pokaže celom svetu - navodi Živadinović.
- To je skup i dugotrajan proces, koji najpre podrzumeva svest naših poljoprivrednika da se mora igrati tržišnih igra. Što pre shvatimo da samo udruženi možemo stići do krajnjeg cilja, a to je efikasan, brz i produktivan plasman meda, biće bolje svima nama.
Savez pčelarskih organizacija Srbije, kako precizira Živadinović, okuplja 9.633 organizovana pčelara, uglavnom tržišno orijentisanih, koji gaje 520.587 pčelinjih zajednica. Sam broj košnica i pčelara u Srbiji je, kako navodi Živadinović, mnogo veći, jer je u našoj zemlji obleženo više od 800.000 košnica, koje su u vlasništvu oko 15.000 pčelara.
- Proizvodnja se, kada imamo dobre klimatske prilike, normalno kreće od 6.000 do 9.000 tona u zavisnosti od sezone. Begremov med je najzastupljeniji u proizvodnji, sa čak 50% količina, a mora se napomenuti i da je natraženiji na tržištu - kaže Živadinović.
- Med u maloprodaji se kod pčelara nudi po ceni od 800 dinara, a u nekim delovima Srbije košta i do 1.500 dinara. U trgovinama je do 1.200 dinara po kilogramu.
Pčelari, međutim kako objašnjava Živadinović, mogu da zarade mnogo više, ukoliko med plasiraju na strana tržišta, jer je otkupna cena meda koji se izvozi mnogo viša.
Najveći izvoz meda, kako navodi Živadinović, Srbija je dostigla 2013. godine, kada je izvezeno 3.371 tona ovog slatkog proizvoda, u vrednosti od 15 mil USD. U 2014. godini izvezene su 1.804 tone, preklane smo imali izvoz od 2.045, a u prvih osam meseci prošle godine izvezeno je 1.166 tona.
Put za povećanje izvoza, samim tim, treba tažiti kroz projekte, kao što je ovaj koji je nagradila Evrpska komisija, ali kroz zaštitu geografskog porekla.
- Naše Društvo pčelara Jovan Živanović iz Novog Sada je jedino koje je za fruškogorski lipov med okončalo sve procedure - kaže Živadinović.
- Postoji i druge zaštite koje još nisu kompletirane na ovom nivou. Oznake će, svakako, pomoći lipovom medu vrhunskog kvaliteta da lakše nađe put do tržišta, jer je zaista jedinstven u Evropi.
Tagovi:
Lipov med za održivi razvoj Dunavskog mikroregiona
lipov med
Rodoljub Živadinović
Savez pčelarskih organizacija Srbije
Društvo pčelara Jovan Živanović
srpski med
proizvodnja meda
bagremov med
izvoz meda
zaštita geografskog porekla
oznaka geografskog porekla
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.