Poljoprivrednici duguju 90,8 milijardi dinara za poreze i doprinose - Male penzije smanjile broj osiguranika

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Branislav Nedimović najavio je u Skupštini Srbije da će biti reformisan sistem doprinosa za poljoprivrednike i da će se doprinosi ubuduće plaćati na osnovu prihoda. On je naglasio da je teško razumeti kako su obavezu uplate iste visine doprinosa za penzijsko osiguranje imali vlasnici pola hektara zemlje i oni sa 100 hektara.

Na pitanje šta konkretno znači ova najava ministra poljoprivrede, kao i koliki su dugovi poljoprivrednika za neplaćeni porez i doprinose, u Poreskoj upravi Srbije za Politiku kažu da će poslati opomenu o vrsti i iznosu poreza, kojom se dužniku nalaže da dospeli porez plati odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema opomene.

U tekućoj godini 34.556 poljoprivrednika redovno plaća obaveze i nema dug zaključno sa 30. novembrom 2016. godine.

Dug poljoprivrednika po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje sa stanjem na dan 30. novembra iznosi 90,8 milijardi dinara, bez kamata. Trebalo bi podsetiti da u Srbiji ima oko 250.000 poljoprivrednih penzionera. Oni koji ne plate dug ostaće bez penzija.

Iako u Poreskoj upravi nisu želeli da kažu da li je kamata veća od osnovnog duga i da li je to zapravo glavni razlog tog duga, Politika nezvanično saznaje da je dug za kamatu duplo veći i dostiže više od 180 milijardi dinara.

Shodno Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji Poreska uprava će poreskom obvezniku, pa i poljoprivredniku, koji, u celosti ili delimično nije platio porez, poslati opomenu koja sadrži pouku da u roku od pet dana može sa Poreskom upravom da raspravi sporna pitanja u vezi sa vrstom i iznosom poreza dospelog za naplatu.

Poreska uprava počinje postupak prinudne naplate poreza donošenjem rešenja, ako poreski obveznik, pa i poljoprivrednik, nije platio porez u roku iz opomene, shodno već pomenutom zakonu.

Predmeti prinudne naplate kod poljoprivrednika, kako ističu u Poreskoj upravi, mogu biti pokretne i nepokretne stvari, zarada, gotov novac i potraživanja.

Inače, važeći Zakon o PIO koji se tiče poljoprivrednika, a koji je lane počeo da se primenjuje, predviđa da doprinose za penzijsko osiguranje uplaćuje samo jedan član porodičnog poljoprivrednog gazdinstva.

Vraćanjem takve odredbe zakona koja ja važila do 2010. godine, a po kojoj je obavezno bio osiguran samo jedan član, a ostali članovi porodičnog poljoprivrednog gazdinstva samo ako podnesu zahtev, kritikovan je još tada, jer se znalo da će to omogućiti da mnogi koji su uplaćivali sebi doprinose istupe iz PIO osiguranja.

Pre usvajanja Zakona 2015. godine objašnjeno je da će takav propis dovesti do smanjenja broja poljoprivrednika koji sebi uplaćuju doprinose (1999. godine bilo ih je 481.000, a danas ih je 194.378 s prosečnom penzijom od oko 10.483 dinara).

Upravo su ovako male penzije glavni razlog pada broja poljoprivrednih osiguranika. U oktobru ove godine skoro 30.000 poljoprivrednih penzionera primalo je manje od najniže penzije, dakle, ispod 10.577,31 dinar, dok je iznad tog iznosa primalo 149.242 penzionera.

Do iznosa prosečne zarade od 45.281 dinar penziju prima 194.281, a do 62.414 dinara poljoprivrednu penziju prima 194.376 penzionera.

Najniža osnovica osiguranja za poljoprivrednike za celu prošlu godinu iznosila je 22.357 dinara, a stopa doprinosa je 26%.