NavMenu

Neiskorišćen potencijal vodnog transporta - Održavanje plovnih puteva, obnavljanje flote i ulaganje u luke će dovesti više brodova na reke u Srbiji

Izvor: eKapija Četvrtak, 05.01.2017. 13:20
Komentari
Podeli
(Foto: paul prescott/shutterstock.com)
Iako Srbija ima tri plovne reke, a vodni transport predstavlja najekonomičniji način prevoza robe - isplati se skoro i do osam puta više od drumskog i dva puta više od železničkog transporta, potencijali naše zemlje u rečnom saobraćaju nisu dovoljno iskorišćeni.

Naime, učešće rečnog transporta u uvozu i izvozu iznosi oko 5% i, uglavnom se odnosi na rasute i tečne terete kao što su žitarice, rude, nafta i naftni derivati.

- Da bi ovaj vid transporta koristio potencijal koji postoji na tržištu potrebna su značajna ulaganja pre svega u izgradnju savremene luke, odnosno luka na Dunavu. Trenutno nijedna postojeća luka nema razvijene kapacitete i resurse da se značajnije uključi u međunarodne robne tokove – kaže za eKapiju profesor Saobraćajnog fakulteta Milorad Kilibarda.

Istog mišljenja su i u preduzeću za vodne puteve Ivan Milutinović-PIM koje ima dugu tradiciju u izgradnji luka. Generalni direktor PIM-a Miodrag Milojević kaže za naš portal da bi izgradnja nove luke kod Pupinovog mosta intenzivirala vodni saobraćaj koji je u Srbiji i dalje nerazvijen u dovoljnoj meri, pogotovo ako se uzmu u obzir vodni potencijali i značaj međunarodnih tokova Save i Dunava. Dodaje da bi se ovom investicijom naša zemlja aktivnije uključila u robne tokove Evrope.

- Još neki od preduslova za povećanje učešća rečnog transporta u uvozu i izvozu su čišćenje i održavanje plovnih puteva, kao i obnavljanje plovne flote i logistike. Kada bi se sve ove stvari objedinile on bi mogao da iznosi oko 15% - ističe Milojević.

Sagovornik eKapije kaže da bi se izgradnjom luke kod Pupinovog mosta postiglo rasterećenje drumske putne mreže kroz Beograd. Strateški položaj buduće Luke Beograd, ističe direktor PIM-a, direktno je povezan sa kružnim prstenom obilaznice oko Beograda, Koridorom 10, Koridorom 11, budućim mostom Obrenovac-Surčin i time sa ostalim pravcima u Srbiji, izbegavajući gradske saobraćajnice.

- Uzimajući u obzir sve ove činjenice i 60 godina iskustva PIM-a na ovim i sličnim poslovima, smatramo da bi bilo poželjno i dobro učešće naše kompanije, kako u izgradnji same luke, tako i u izgradnji svih neophodnih pristupnih saobraćajnica – smatra Milojević.

(Foto: PeterVrabel/shutterstock.com)
I profesor Kilibarda kaže da Beograd ima sve preduslove za izgradnju ove luke. Dodaje da je potrebno umesto parcijalnih rešenja, razvijati jedan savremeni logistički sistem koji će povezati sva četiri vida transporta, logističke kompanije, privredu i tržište.

- Parcijalna rešenja koja se odnose na pojedine vidove transporta neće obezbetiti efikasan protok robe, informacija, ljudi i kapitala što je imperativ današnjeg vremena – ističe Kilibarda.

Investicije u vodni transport

Kako u Ministarstvu saobraćaja Srbije najavljuju, naredni period donosi dobre vesti za brodare u Srbiji. Naime, kako za eKapiju kažu, to ministarstvo priprema značajnije aktivnosti na poboljšanju vodnog transporta u našoj zemlji. Među projektima koji su prioriteti izdvajaju razvoj vodnih puteva i luka, ali i pripreme novih zakona.

- Najznačajniji projekat, što se tiče razvoja infrastrukture vodnih puteva je bagerovanje i hidrotehnički radovi na šest kritičnih sektora na Dunavu, od Beograda do Bačke Palanke. Ukupna vrednost ovog projekta je 14 mil EUR, a realizacijom ćemo značajnije podići nivo bezbednosti plovidbe na srpskom delu Dunava – kaže za naš portal pomoćnik ministra zadužen za vodni saobraćaj Veljko Kovačević.

Iz ovog ministarstva obećavaju da će i problem plovidbe u teškim uslovima, kao što su magla i jake padavine, uskoro biti rešen.

- Projekat "Instalacija sistema za praćenje plovidbe i obeležavanje vodnog puta" obezbediće unapređenje sistema obeležavanja plovnih puteva u Srbiji korišćenjem tehnologija koje će učiniti navigacione bove vidljivim na Rečnom informacionom servisu i Elektronskim navigacionim kartama. Ovo će omogućiti nesmetanu plovidbu i u najtežim uslovima, a Direkcija za vodne puteve će u svakom trenutku imati daljinski uvid u stanje na terenu, ali i mogućnost brže reakcije – ističe Kovačević.

Pomoćnik ministra za vodni saobraćaj dodaje da je prioritet i proširenje kapaciteta Luke Smederevo, kao i projekat nove luke u Beogradu, koja je projektovana kao najznačajnije multimodalno čvorište regiona.

- Privatizacija lučkog operatera Luke Novi Sad je značajna, kao i realizacija projekta izgradnje Luke Apatin čije se proglašenje lučkog područja očekuje početkom decembra – kaže sagovornik eKapije.

(Foto: Ivonne Wierink/shutterstock.com)
Ističe da je to ministarstvo do sada usvojilo 4 nova zakona, više od 60 podzakonskih akata, a u narednom periodu im predstoji usvajanje i preostalih 27, čime će se približiti kraju procesa usaglašavanja sa propisima EU.

Razvoj lučke infrastrukture

Prošle godine prašinu su digli novi nameti na plovnim putevima koje je Vlada uvela kada je na snagu stupila Odluka o visini i načinu plaćanja lučkih i pristanišnih naknada kako bi se izdržavala novoformirana Agencija za upravljanje lukama pri Ministarstvu saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture. Brodari su se žalili da je ovo još jedan udar na njih i da će šteta koju će ovim taksama napraviti biti veća od koristi koju bi imali od onog što će Agencija za upravljanje lukama uraditi.

- Ministarstvo pažljivo prati rad Agencije, a insistiraćemo na sprovođenju Zakona o plovidbi i lukama. Ove godine su proglašena lučka područja luka u Smederevu, Novom Sadu i Prahovu, a do početka decembra biće proglašena lučka područja luka u Senti, Bačkoj Palanci i Apatinu. Do kraja sledeće godine se očekuje proglašenje lučkih područja svih ostalih luka u Srbiji. To je početna mera pred investiciona ulaganja, tako da u ovom trenutku postavljamo temelje koji će nam omogućiti ubrzani razvoj lučkog sektora – naglašava Kovačević.

Bezbednost plovnih puteva u Srbiji

Na evropskoj TEN-T mreži unutrašnjih vodnih puteva, srpski sektor Dunava utvrđen je kao bezbedan. Ista ocena važi i za Tisu, koja prirodno ima odlične uslove za plovidbu u smislu morfologije rečnog korita.

- Ono što Ministarstvu saobraćaja predstoji jeste otklanjanje šest kritičnih sektora na srpskom delu Save, kako bi privreda, posebno koja radi u Sremskoj Mitrovici i Šapcu, mogla da koristi vodni saobraćaj kao najekonomičniji vid transporta. Kritični sektori na Savi onemogućavaju plovidbu tokom cele godine i ona je ograničena na prosečno 8 meseci u godini, što je veliki problem u planiranju i negativno utiče na uključivanje Save u transportni logistički lanac – ističe Kovačević.

Dodaje i da predstoji uvođenje obeležavanja plovnog puta Save navigacionim bovama od 87 rkm do 211 rkm.

Slobodana Šubara


Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Transport i logistika - efikasna podrška biznisu" možete pročitati OVDE.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.