Trgovci u Srbiji naplaćuju i do 80% marže na robu koju prodaju - Najmanji iznos na proizvode koji su na akciji
(Foto: Dmitry Kalinovsky/shutterstock.com)
Iako trgovci strogo kriju marže, Blic je u razgovoru sa nekoliko inspekcija različitih ministarstava saznao koliko one iznose. Kako tvrde naši izvori, najniže marže su na osnovne životne namirnice, od 5% do 10%.
- Najmanji iznos od 5% uglavnom se odnosi na proizvode koji su na akciji. Sa tih 5% trgovci ne mogu da pokriju ni osnovne troškove, i tu nemaju zaradu - objašnjava izvor Blica.
Za najveći broj namirnica trgovačke marže iznose oko 20%. A tu spadaju suhomesnati proizvodi, sirevi, konditorski proizvodi, sokovi, kafa, voće, povrće, zamrznuta hrana... Slična marža, u proseku od 20%, važi i za kućnu hemiju, deterdžente za veš i sudove, toalet papir, paste za zube, sredstva za čišćenje i drugo.
Kada se radi o luksuznijoj hrani ili piću, marže idu i do 40%. Za garderobu su takođe visoke, od 30 do 40%, i to za klasičnu odeću i obuću koja nije posebno kvalitetna. Kod one markirane marže idu i do 60, odnosno 70%. Slično važi i za bebi-opremu, koja je u našoj zemlji izuzetno skupa.
Zanimljivo je da, recimo, marže na parfeme u marketima iznose 30-40%, a u specijalizovanim radnjama (parfimerijama) i 60%. Bela tehnika uglavnom ima iste marže kao za garderobu, 30-40%.
- Za ekstraluksuzne uvozne automobile niko ne zna kolika je marža. U nekim slučajevima ide i do 100%, pa i više. To je ipak specijalna roba, proda se po jedan primerak i obično se na nju čeka ili postoje liste kupaca. Često na takve automobile marža nema limit - otkriva izvor Blic.
Inače, marže se razlikuju od jednog do drugog trgovinskog lanca, a drugačiji su i iznosi za istu robu u malim radnjama. Čest slučaj je i da su marže jednog proizvoda u istom lancu supermarketa različite i da zavise od prodajnog mesta, potražnje i sličnih stvari.
Inače, marže ne predstavljaju čist dobitak trgovaca. Njima se pokrivaju plate, troškovi koje imaju u poslovanju, kao i dobavljači. Tako da provizija, kao čista zarada trgovaca, ulazi u okvir marže.
Ekonomista Saša Đogović ističe da je uobičajeno da proizvodi koji se više kupuju imaju manju maržu i obrnuto. - Građani ređe pazare luksuznu robu, tako da nije sporno što je marža na nju velika - konstatuje Đogović.
Prema njegovim rečima, cene, a samim tim i marže, slobodno se formiraju na tržištu, mada i tu može biti izuzetaka.
- Trgovci mogu međusobno prećutno da se dogovore o ceni nekog proizvoda - navodi Đogović.
Info sa lokala:
Beograd
Tagovi:
trgovačke marže u Srbiji
luksuzna roba
osnovne životne namirnice
parfimerije
bela tehnika
Saša Đogović
kupovina u Srbiji
zaštita potrošača
prava potrošača
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora