Pomoć države neophodna da srpska rakija osvoji svetsko tržište - Važno zaštititi geografsko poreklo i tehnologiju
(Foto: nada54/shutterstock)
Zakon je jasan – rakijom sme da se nazove samo piće dobijeno fermentacijom 100% voća. To je velika prednost u odnosu na zemlje koje nacionalna pića prave od pirinča ili kukuruza. Ali da bi zauzeli više mesta na inostranim rafovima, proizvođači kažu da je potrebna državna strategija i pomoć, pre svega pri izvozu.
- Prilikom izvoza u Kinu, priprema dokumentacije, prevod, uključujući i prevod etikete i usklađivanje sa njihovom laboratorijom, trajalo je od devet meseci do godinu dana. Nama nije do kraja jasno šta država planira sa ovim pićem i da li ima ozbiljne planove - ukazuje Dimitrije Stevanović iz Rakija bara.
U zemlji u kojoj se voće relativno lako i jeftino uzgaja, voćnu rakiju proizvodi svega 400 registrovanih destilerija, a tek tridesetak njih uspe i da je izvozi. Oko 60% alkoholnih pića u Srbiji se proda u ilegalnim tokovima. Inače, dve trećine proizvođačke cene rakije su takse.
- S te strane bi država trebalo da nađe neki mehanizam i da zaštiti domaće proizvođače i proizvodnju rakije kao nacionalni proizvod, i time i olakša ambijent za rad. Bez uvođenja standardizacije i jasnog definisanja kvaliteta proizvoda, mi nikada nećemo moći ni da budemo konkurentni - napominje Ivan Urošević iz Grupacije proizvođača rakije u Privrednoj komori Srbije.
Ohrabruje podatak da se sve više piju visokokvalitetne voćne rakije i to uglavnom umesto viskija, kažu poznavaoci domaćeg tržišta. Ali da bi šljivovica postala prepoznatljivo piće iz Srbije i uz druge voćne rakije osvojila svetsko tržište, neophodno je sistemsko delovanje države.
- Ništa se decenijama ne radi na zaštiti geografskog porekla u međunarodnim okvirima, odnosno zaštiti tehnologije. Lako je zaštititi žig, brendove, ali tehnologiju kao što su Francuzi zaštitili konjak, Meksikanci tekilu – mi nemamo - ukazuje Ninoslav Nikičević sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
I oni koji je proizvode, ali i oni koji je piju su saglasni – rakija ima potencijal da postane globalni brend. Ipak, stručnjaci kažu, pre toga je neophodno uvesti strože kontrole i pre svega sprečiti da se rakijom nazivaju proizvodi od rafinisanog alkohola sa dodatkom veštačkih voćnih aroma.
Info sa lokala:
Beograd
Tagovi:
Rakija bar
rakija
proizvodnja rakije
akciza na uvozna alkoholna pića
rakija od voća
Dimitrije Stevanović
destilerije alkohola
Ivan Urošević
Grupacija proizvođača rakije u Privrednoj komori Srbije
PKS
viski
šljivovica
zaštita geografskog porekla
konjak
tekila
Ninoslav Nikičević
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora