Da li je isplativo štedeti u evrima?
Pre desetak godina banke su se takmičile u visini kamate na deviznu štednju. Sada se takmiče – da je gotovo uopšte ne daju. Velikom emisijom evra i dugotrajnom recesijom Evropska centralna banka je doprinela da se evro obezvredi pa u nekim zemljama štediše, umesto kamate, plaćaju ležarinu.
Narodna banka Srbije tvrdi da se specifične pojave u međunarodnom okruženju neće preliti na bankarski sistem u zemlji. Da kamate na štednju u evrima kod nas neće biti negativne slažu se i bankari, bez obzira na to što su one sve manje.
Dejan Janjatović iz NLB banke kaže da ta banka ima pozitivne kamate na štednju građana i iznosi oko jedan odsto.
- Planiramo da ona ostane na tom nivou. Pratimo kretanja na evropskom i svetskom tržištu i u zavisnosti od toga prilagođavaćemo i kamatnu stopu. Ono što je zanimljivo za građane jeste štednja u dinarima, gde je kamata negde oko četiri odsto - kaže Janjatović.
Hasan Hanić, dekan Beogradske bankarske akademije, kaže da mi kao građani sledimo tradicionalni sistem da smo skloni štednji.
Trgovci nekretninama podsećaju da građani imaju svoju računicu i da nisu imuni na pad kamata bilo da je reč o kreditima, bilo o štednji.
- Naše banke pre godinu i po dana su postale dosta solventne i nisu imale gde da plasiraju kredite i samim tim su smanjile i kamate na štednju građana. Veliki broj građana taj novac je podigao i uložio u neki biznis, a oni koji nisu imali ideju u šta bi da ulože, ponovo su uložili u nekretnine i samim tim je oživelo tržište nekretnina - kaže Dragan Jovanović iz agencije Hedonija.
Evro je postao jeftina roba i padu njegove vrednosti najviše se raduju građani koji imaju stambene kredite u toj valuti. Ko želi da zaradi u evrima, može da kupuje državne obveznice na Beogradskoj berzi, gde je prinos znatno bolji od kamate na štednju.
Beograd

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora