NavMenu

Sve više vune iz Srbije nalazi kupce van granica zemlje - Vrednost prošlogodišnjeg izvoza 4,2 mil EUR

Izvor: Novosti Ponedeljak, 11.07.2016. 14:34
Komentari
Podeli
(Foto: Heath Johnson/shutterstock.com)
Otkup vune u Srbiji obavlja se na "divlje", u sivoj zoni. Ne postoje ni zvanični podaci o tome koliko se godišnje proizvede i otkupi vune. Dok su otkupljivači bili registrovani preko zadruga, taj broj se i znao, a sada se više statistički to ne obrađuje.

Kako kažu u Udruženju za industriju tekstila, odeće, kože i obuće u PKS, prodaja vune u našoj zemlji prilično se neorganizovano radi. Postoje četiri područja gde se ona otkupljuje - vojvođanski deo, sjenički, pirotski i južna Srbija.

- Izvoz vune u Srbiji se povećava svake godine, jer je potražnja za vunom u Evropi ogromna - rekao je Milorad Vasiljević, sekretar Udruženja.

- U Srbiji se uglavnom obavlja prečišćavanje i baliranje vune po klasama, a onda se izvozi, zato što u Srbiji nema fabrika za pranje vune. Prodaja vune se radi u sivoj zoni i plaća se na ruke. Država tu sigurno dosta gubi, jer smo uništili preradu vune u našoj zemlji, kakve je nekad bilo. Više i nema fabrika koje se ozbiljno bave preradom, pranjem i bojenjem vune.

Prema rečima Vasiljevića, prošle godine smo izvezli nešto više od četiri hiljade tone vune. Deo vune odlazi u Bugarsku na bojenje, pa se vraća u Srbiju. Naši najveći kupci su Bugarska, Nemačka, Turska, Poljska, Italija, Belgija i Ukrajina. Vrednost prošlogodišnjeg izvoza bila je 4,2 mil EUR.

Kada je reč o uvozu, prema podacima Udruženja, vunu kupujemo iz Italije, Makedonije, Turske, Grčke, Bosne i Hercegovine, Australije, Albanije, Nemačke, Kine, Hrvatske i Crne Gore. Prošle godine Srbija je uvezla 1.080 tona vuna, u vrednosti od oko 1,1 mil EUR.

Ipak, ovčari u Srbiji su, bez obzira na to gde i kako vuna završava, zadovoljni time što mogu da je prodaju. Do sada su vunu, posle raspada nekadašnje države i propasti velikih proizvođača štofova po kojima je Srbija bila svetski poznata, morali da bacaju ili spaljuju.

Naša vuna je srednjeg i lošijeg kvaliteta, jer je kod nje bitna debljina vlakna, istakao je Risto Čalija, vlasnik firme "Saint George".

- Od vune iz Srbije možemo da pravimo neku vunicu, jer tu ide mešavina, ili neke ćilime i tepihe, ali za muška odela i fine damske kostime naša vuna je previše gruba - objašnjava Čalija.
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.