Nema više monopola u srpskoj železnici - Privatnicima ponuđene nerentabilne pruge
Četvrtak, 16.06.2016.
15:55
"Kombinovani prevoz" je zakupio trasu, platio naknadu za pristup infrastrukturi i organizovao prvi transport. Železnička kompozicija te firme sastavljena od dve dizel lokomotive serije 647, u nedelju 12. juna prešla je tridesetak kilometara železničkom trasom od Kragujevca do Lapova.
"Kombinovani prevoz" vlasnik je 13 dizel i električnih lokomotiva, a 2007. postao je prvo preduzeće u Srbiji koje je dobilo licencu za prevoz robe u železničkom saobraćaju i sertifikat o bezbednosti u železničkom saobraćaju.
- Za nas je izuzetno značajno to što smo se u praksi uverili da u administrativnom smislu sve funkcioniše kako treba i da su sve procedure definisane. Naša prva vožnja protekla je bez ikakvih problema, a u narednom periodu planiramo da u saobraćaj uvodimo teretne vozove na komercijalnoj osnovi i naše transportne usluge ponudimo na domaćem tržištu. Aktivnosti smo već započeli, a nakon organizovane prve železničke vožnje intenzivnije ćemo krenuti u razgovore sa privrednim sistemima, pre svega u Vojvodini - izjavio je Medija centru "Železnica Srbije" Branko Petković, generalni direktor firme "Kombinovani prevoz".
U Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za "eKapiju" kažu da je težište otvoreno za sve kompanije i relacije, ali će nova mogućnost pomoći i lokalnim samoupravama da privuku zainteresovane privatne prevoznike na pružnim deonicama koje su sada nerentabilne, a kojih ima oko 800 kilometara.
Kako kažu u Ministarstvu, ulaskom privatnika na tržište, ostatak pruga, koje su do sada bile neisplative, jer je njihovo održavanje bilo skuplje od prihoda, mogu opstati ako se oživi transport na njima. To je zadatak lokalnih samouprava i investitora koje uspeju da privuku.
- Verujemo da će ovaj model doprineti sveukupnoj reformi "Železnica Srbije", koju su čelnici MMF-a ocenili "ohrabrujućom" tokom Misije MMF-a u Srbiji, rečima da bi "Železnice" mogle postati model i za reformu drugih javnih preduzeća - dodaju u Ministarstvu.
Ostaje da se vidi da li će privatne kompanije, koje su profitno orijentisane, biti zainteresovane za nerentabilne pruge i pravce u čijem okruženju ne postoji odgovarajuća infrastruktura i obim putnika i robnih tokova.
Konkurencijom do bolje usluge
Milorad Kilibarda, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, kaže za "eKapiju" da uvođenje privatnih prevoznika u organizaciju železničkog transporta, na našim prugama, može da ima veliki značaj za privredu i korisnike usluga, ali za samu železnicu i državu.
Danas je, kako kaže, to učešće izuzetno malo i pored toga što postoji značajan tržišni potencijal i robni tokovi koji su pogodni za veću primenu železničkog transporta.
- Nadam se da će se na našim prugama pojaviti špediterske i logističke kompanije koje će svojim znanjem i iskustvom doprineti bržem uvođenju i razvoju savremenih tehnologija i principa organizacije železničkog transporta. To može da doprinese uvođenju i razvoju kontejenerskog i intermodalnog transporta, što ima značajne tržišne, privredne i društvene efekte - kaže naš sagovornik.
Marija Kambić
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije
Železnice Srbije a.d. Beograd
Srbijavoz a.d. Beograd
Srbija Kargo a.d. Beograd
Kombinovani prevoz doo Prokuplje

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora