Srbija bi mogla da reciklira 80% građevinskog otpada
Izvor: Tanjug
Utorak, 14.06.2016.
13:44
Utorak, 14.06.2016.
13:44
Građevinski otpad je veliki neiskorišćeni resurs, imajući u vidu 80 % može da se reciklira i ponovo koristi u građevinarstvu, ukazano je danas na okruglom stolu Privredne komore Srbije (PKS) na temu "Nova industrijalizacija Srbije - skriveni resurs u otpadu građevinskog materijala".
Učesnici okruglog stola ocenili su da bi recikliranje građevinskog otpada pozitivno uticalo na privredni razvoj, otvaranje novih radnih mesta, kao i u zaštiti životne sredine, te dodali da je neophodno sistemski urediti ovu oblast donošenjem pripisa ili podzakonskih akata, u čemu ulogu treba da ima struka.
- U postojećoj zakonskoj regulativi koja se tiče oblasti izgradnje postoji samo jedan član zakona koji na posredan način upućuje o postupanju sa građevinskim materijalom, kada kaže da se otpad mora odvesti u skladu sa posebnim odredbama - rekla je državni sekretar u Ministarstvu infranstrukture, građevinarstva i saobraćaja, Aleksandra Damnjanović
Ona je istakla da je građevinski otpad "zlato i nova mogućnost za Srbiju, za otvaranje novih radnih mesta, ali i pre svega za očuvanje životne sredine", te je navela da Hrvatska, koja je članica EU, ima na godišnjem nivou oko dva miliona tona građevinskog otpada, a od toga samo 5% reciklira.
Viktor Kobjerski, sekretar Udruženja PKS za građevinarstvo naglasio je da je više hiljada tona otpada svuda oko nas.
- Obzirom da Srbija raspolaže sa velikim količinama otpada, nekontrolisano formiranje diviljih deponija donosi velike probleme prilikom ulaska u EU. Tu su velike kazne za nerešene deponije - upozorio je on.
Svaki izvođač radova, prema njegovim rečima, trebalo bi da otpad odveze na zvaničnu deoponiju u okviru lokalne samouprave i tada bi država mogla da snosi sve troškove oko reciklaže i prodaje tog otpada, jer 80 % otpada sa gradilišta moze da se iskoristi u građevinarstvu.
Učesnici okruglog stola ocenili su da bi recikliranje građevinskog otpada pozitivno uticalo na privredni razvoj, otvaranje novih radnih mesta, kao i u zaštiti životne sredine, te dodali da je neophodno sistemski urediti ovu oblast donošenjem pripisa ili podzakonskih akata, u čemu ulogu treba da ima struka.
- U postojećoj zakonskoj regulativi koja se tiče oblasti izgradnje postoji samo jedan član zakona koji na posredan način upućuje o postupanju sa građevinskim materijalom, kada kaže da se otpad mora odvesti u skladu sa posebnim odredbama - rekla je državni sekretar u Ministarstvu infranstrukture, građevinarstva i saobraćaja, Aleksandra Damnjanović
Ona je istakla da je građevinski otpad "zlato i nova mogućnost za Srbiju, za otvaranje novih radnih mesta, ali i pre svega za očuvanje životne sredine", te je navela da Hrvatska, koja je članica EU, ima na godišnjem nivou oko dva miliona tona građevinskog otpada, a od toga samo 5% reciklira.
Viktor Kobjerski, sekretar Udruženja PKS za građevinarstvo naglasio je da je više hiljada tona otpada svuda oko nas.
- Obzirom da Srbija raspolaže sa velikim količinama otpada, nekontrolisano formiranje diviljih deponija donosi velike probleme prilikom ulaska u EU. Tu su velike kazne za nerešene deponije - upozorio je on.
Svaki izvođač radova, prema njegovim rečima, trebalo bi da otpad odveze na zvaničnu deoponiju u okviru lokalne samouprave i tada bi država mogla da snosi sve troškove oko reciklaže i prodaje tog otpada, jer 80 % otpada sa gradilišta moze da se iskoristi u građevinarstvu.
Firme:
Privredna komora Srbije
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije
Info sa lokala:
Beograd
Tagovi:
građevinski otpad
PKS
okurugli sto Nova industrijalizacija Srbije skriveni resurs u otpadu građevinskog materijala
Aleksandra Damnjanović
recikliranje graževinskog otpada
Viktor Kobjerski
divlje deponije
pristupanje Srbije EU
izvođači radova
građevinske firme
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora