(Foto: Africa Studio/shutterstock.com)
Građanima koji imaju subvencionisane stambene kredite ne isplati se da ih refinansiraju, jer pored povoljnije kamate banaka, od države su dobili i učešće od 20% na koje plaćaju kamatu svega 0,1 odsto i to u poslednjih pet godina otplate ovog zajma. Ukoliko bi ovakvu pozajmicu refinansirali izgubili bi pogodnost za poslednjih 60 meseci otplate.
Tako, ukoliko je neko uzeo subvencionisani stambeni kredit pre četiri godine u iznosu od 60.000 evra, dao je učešće od svega pet odsto ili 3.000 evra, a država je uložila 12.000 evra. Kamata je iznosila 5,47%, na bančin zajam od 45.000 evra. Mesečna rata u prvih 25 godina otplate je bila 275 evra, a narednih 60 meseci 200 evra. Ako su se opredelili za promenljivu kamatu, rata im je zbog pada euribora umanjena za oko 35 evra.
- Građani koji su uzeli subvencinosani stambeni kredit, dobili su ga pod znatno povoljnijim uslovima nego drugi klijenti, ali su s druge strane imali uslove koje su morali da ispune, a tiču se godina i zarade - kažu u jednoj banci.
- Takođe, država im je dotirala deo zajma od 20%, sa minimalnom kamatom. Na subvencionisane stambene kredite kamate nisu mogle od početka ovog programa da budu veće od šest odsto, a kako je većina uzimala sa promenljivom kamatom, ona je zbog pada euribora iz godine u godinu bivala sve manja.
Takođe, banke su se odricale dela marže kako bi plasirale što više stambenih kredita, tako da je kamata bila ispod 5%.