Udeo penzija u kućnom budžetu čak 31,5%
Penzioneri u Srbiji su najveća potrošačka grupa. Statistika pokazuje da svaki treći dinar u kući je upravo od penzija. Njihova primanja su niska, ali redovna. Primanja najstarijih građana u Srbiji mesečno dostižu 31,5% ukupnog kućnog budžeta, pa se trećina troškova u Srbiji podmiruje upravo iz primanja penzionera.
I statistika potvrđuje da su penzije značajan deo gotovo svakog kućnog budžeta. Prema poslednjim podacima u Srbiji se broj penzionera gotovo izjednačio sa brojem zaposlenih. Ima oko 1,7 miliona radnika, a gotovo isto toliko i penzionera. Ekonomisti pak smatraju da bi zaposlenih trebalo da bude bar tri puta više kako bi sistem funkcionisao.
Činjenica da je udeo penzija u ukupnom prihodu domaćinstva tako visok, i pored toga što su penzije znatno umanjene, prema oceni ekonomiste Danila Šukovića, govori o tome da je besparica u Srbiji velika. Penzioni sistem u Srbiji je u velikoj krizi, jer na jednog zaposlenog ima jedan penzioner, a taj odnos treba da bude tri prema jedan, odnosno tri zaposlena prema jednom penzioneru, da bi se penzije mogle isplaćivati iz doprinosa koje uplaćuju zaposleni.
- Zbog toga se iz budžeta pokriva preko 50% izdataka za penzije - naglašava Šuković. - Kako su kod nas deficit budžeta i zaduženost visoki, a stopa privrednog rasta niska, te je i ovaj nivo penzija, pa time i životnog standarda, ugrožen. Samo visoke stope rasta u dužem periodu mogu sprečiti dalji pad standarda, i omogućiti održivost penzionog sistema. Veći privredni rast bi omogućio i rast zaposlenosti i zarada, što bi povoljno uticalo na rast standarda.
Prosečna plata u Srbiji iznosi oko 44.000, dok je prosečna penzija oko 23.000 dinara. Penzioneri su, čak i sa tako malim primanjima, najbrojniji kupci u supermarketima, najažurnije platiše komunalnih proizvoda i usluga. Oni ne koriste svoju penziju samo za lične potrebe, već ona služi za podršku drugim članovima uže i šire porodice.
- Iako su njihova primanja skromna, penzioneri su danas finansijski oslonac srpske porodice. Oni daju novac svojoj deci i unucima čak i ako ne žive zajedno s njima kako bi im pomogli, jer ne rade. Pomažu i deci koja su zaposlena, a primaju minimalac ili ne primaju platu uopšte. Penzije su kod nas osnovni izvor potrošnje - kaže Petar Bogosavljević, presednik Pokreta za zaštitu potrošača.
Polovina prihoda od redovne plate
Domaćinstva su, prema poslednjem merenju iz zadnjeg kvartala prošle godine, raspolagala u proseku sa 58.331 dinarom mesečno. Najveći deo primanja potiče od zaposlenih u stalnom radnom odnosu - 47%, ali zato trećinu prosečne porodice finansira penzioner. Udeo penzija u ukupnim prihodima iznosi 31,5%, od poljoprivrede je 5,9%, socijalnog osiguranja 3,3% , iz inostranstva 1% ...
I statistika potvrđuje da su penzije značajan deo gotovo svakog kućnog budžeta. Prema poslednjim podacima u Srbiji se broj penzionera gotovo izjednačio sa brojem zaposlenih. Ima oko 1,7 miliona radnika, a gotovo isto toliko i penzionera. Ekonomisti pak smatraju da bi zaposlenih trebalo da bude bar tri puta više kako bi sistem funkcionisao.
Činjenica da je udeo penzija u ukupnom prihodu domaćinstva tako visok, i pored toga što su penzije znatno umanjene, prema oceni ekonomiste Danila Šukovića, govori o tome da je besparica u Srbiji velika. Penzioni sistem u Srbiji je u velikoj krizi, jer na jednog zaposlenog ima jedan penzioner, a taj odnos treba da bude tri prema jedan, odnosno tri zaposlena prema jednom penzioneru, da bi se penzije mogle isplaćivati iz doprinosa koje uplaćuju zaposleni.
- Zbog toga se iz budžeta pokriva preko 50% izdataka za penzije - naglašava Šuković. - Kako su kod nas deficit budžeta i zaduženost visoki, a stopa privrednog rasta niska, te je i ovaj nivo penzija, pa time i životnog standarda, ugrožen. Samo visoke stope rasta u dužem periodu mogu sprečiti dalji pad standarda, i omogućiti održivost penzionog sistema. Veći privredni rast bi omogućio i rast zaposlenosti i zarada, što bi povoljno uticalo na rast standarda.
Prosečna plata u Srbiji iznosi oko 44.000, dok je prosečna penzija oko 23.000 dinara. Penzioneri su, čak i sa tako malim primanjima, najbrojniji kupci u supermarketima, najažurnije platiše komunalnih proizvoda i usluga. Oni ne koriste svoju penziju samo za lične potrebe, već ona služi za podršku drugim članovima uže i šire porodice.
- Iako su njihova primanja skromna, penzioneri su danas finansijski oslonac srpske porodice. Oni daju novac svojoj deci i unucima čak i ako ne žive zajedno s njima kako bi im pomogli, jer ne rade. Pomažu i deci koja su zaposlena, a primaju minimalac ili ne primaju platu uopšte. Penzije su kod nas osnovni izvor potrošnje - kaže Petar Bogosavljević, presednik Pokreta za zaštitu potrošača.
Polovina prihoda od redovne plate
Domaćinstva su, prema poslednjem merenju iz zadnjeg kvartala prošle godine, raspolagala u proseku sa 58.331 dinarom mesečno. Najveći deo primanja potiče od zaposlenih u stalnom radnom odnosu - 47%, ali zato trećinu prosečne porodice finansira penzioner. Udeo penzija u ukupnim prihodima iznosi 31,5%, od poljoprivrede je 5,9%, socijalnog osiguranja 3,3% , iz inostranstva 1% ...
Info sa lokala:
Beograd
Tagovi:
penzioneri
penzije
prihodi penzionera
prihodi domaćinstava u Srbiji
prihodi kućnog budžeta
Danilo Šuković
penzioni sistem u Srbiji
nezaposlenost u Srbiji
budžet Srbije
životni standard u Srbiji
privredni rast Srbije
prosečna plata u Srbiji
prosečna penzija u Srbiji
Petar Bogosavljević
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora