Subotica ponovo ulaže u vetrozaštitne pojaseve - Iz budžeta izdvojeno 3,6 miliona dinara

Lokalna samouprava u Subotici ponovo je počela da ulaže u podizanje vetrozaštitnih pojaseva, nakon što je taj posao u periodu od 2008. do 2012. godine predstavljao potpuni fijasko. Iz budžeta je ovog puta izdvojeno 3,6 miliona dinara i od tog novca 1,6 miliona dinara je utrošeno za postavljanje i zaštitu sadnica na lokalnim putevima – prema farmi Mikić i delu poznatom kao Bećar atar, u ukupnoj dužini od oko dva kilometra.

- Radovi će biti nastavljeni i na jesen, duž puta između Žednika i Čantavira - rekao je Šimun Ostrogonac, član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu.

Posao podizanja vetrozaštitnog pojasa dobila je beogradska firma "Biodekor". Kako je rečeno "Politici", oni su sadnice kupovali od subotičkog "Goranskog rasadnika".

Do sada su posađeni jasen i breza, a zbog toga što izvođač nije mogao da obezbedi kvalitetne sadnice sibirskog bresta, odlučeno je da se posao nastavi na jesen. Na lokacijama gde je sada postavljen vetrozaštitni pojas sadnice su sađene u dva i tri reda i oko stabala je postavljena zaštitna mreža kako ne bi stradala od životinja.

– Mi u stvari sada radimo ono što su dobro znali i naši stari, da pored puteva posadimo drveće kao zaštitu od erozije tla. Vojvodina je i područje gde je svega 2% terena pokriveno šumom, i neophodno je njeno ozelenjavanje – kaže Ostrogonac.

U studiji "Nemirni pesak", Letića, Savića i Božinovića, koja je objavljena 2001. godine, nakon višegodišnjih pomnih analiza o uticaju vetra na tlo oko Subotice, utvrđeno je da su na nezaštićenom području nanosi izazvani vetrom i 20 puta veći nego na zaštićenom terenu. Tako se u različitim periodima godine "preseli" od 1,3 do 43,2 kilograma po metru kvadratnom, ili u proseku godišnje 6,9 kilograma po kvadratnom metru na brisanom prostoru, dok je zemljište u vegetacijom zaštićenom delu pomerano tek u proseku od 0,36 kilograma po kvadratnom metru.

Potreba da se plodno tlo zaštiti, u periodu od 2008. do 2012. godine, tokom prethodne gradske vlasti, predvidelo je i ulaganja veća od 100 miliona dinara iz gradskog, pokrajinskog i republičkog budžeta u izgradnju i održavanje vetrozaštitnih pojaseva i pošumljavanje u okolini Subotice.

Međutim, pokazalo se da je zaštita od vetra samo jedna velika zloupotreba (koja nema svoj sudski epilog), jer iako je utrošeno blizu milion evra za ovu namenu, prema izveštajima Radne grupe formirane 2014. godine, ali i pokrajinske Šumarske i lovne inspekcije, nijedan vetrozaštitni pojas ne zadovoljava svoju funkciju. Primetan je, takođe, veliki broj suvih sadnica, a evidentan je i izostanak bilo kakve brige i nege zasada.

Na području gde je predviđeno podizanje Đurđinske šume nazire se tek pokoja sadnica na poljoprivrednom zemljištu, a deo parcele obrađivao je i privatnik, iako je tada prebačen novac JKP "Čistoća i zelenilo" za podizanje zasada.

Ostrogonac kaže da su sada u toku razgovori sa stručnjacima sa Šumarskog fakulteta o nastavku pošumljavanja, ali da lokalna samouprava smatra da ono ne bi trebalo da se odvija na poljoprivrednom zemljištu, već na peskovitom području na severnom rubu grada.