Zbog visoke likvidnosti banke spustile kreditne standarde - Nenaplativi zajmovi i valutni rizici loše utiču na kamate
(Foto: Andrey_Popov/shutterstock.com)
Banke u Srbiji, nakon provere njihovih plasmana, imaju i dalje dovoljno kapitala, bar kad je reč o zvaničnim propisima.
Adekvatnost kapitala, merilo koje pokazuje koliko je banka sposobna da podnese gubitke nastale lošim plasmanima, pre provere NBS iznosila je 20,21%. Nakon dijagnostike ona je opala za 1,76%, što je i dalje značajno iznad propisanih 12%. Banke će morati da uknjiže te promene.
- Negativan efekat na poslovne rezultate banaka bi mogao da iznosi do nekih 350 mil EUR. Što se tiče klijenata, ne očekujem nikakav značajniji uticaj zato što banke i dalje imaju visok kapital. Zbog visokog kapitala i visoke likvidnosti banke su ipak spustile svoje kreditne standarde - kaže Zoran Petrović iz Raiffeisen banke.
Novca dakle ima, kamate i na dinare i evre padaju, a smanjene su i marže. Uz to banke imaju dovoljno novca za pozajmice, iako su velika konkurencija građanima i privredi i profitabilne državne obveznice. Cena kredita je, inače, dosad bila i najveća prepreka značajnom rastu. S druge strane, slabo finansiranje banaka prepreka je za rast privrede.
- Dok god postoje rizici u bankarskom sistemu, ključni rizici su visoko učešće problematičnih kredita i velika opterećenost valutnim rizikom. Ta dva ključna rizika u bankarskom sistemu iziskuju veoma strogu i skupu regulativu NBS koja se onda odražava i na više kamatne stope - navodi profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i bivši guverner Dejan Šoškić.
Moguće je da će neke banke ipak potražiti i dodatni kapital. Stručnjaci kažu da je to potrebnije onim bankama kojima je posle dijagnostike NBS značajnije pala kapitalna adekvatnost.
- Danas ako banka ima adekvatnost kapitala 13,14,15 odsto, što je neznatno od minimuma od 12%, s obzirom na moguće šokove to je jako malo. Svako neka otvori veb stranu NBS i neka pogleda koeficijent adekvatnosti kapitala, što je taj koeficijent više udaljen od minimuma od 12%, to znači da je banka kvalitetnija - objašnjava profesor na Ekonomskom fakultetu Đorđe Đukić.
On ukazuje i da bi ovakve kontrole trebalo da budu redovan posao NBS, kao i to da ona blagovremeno upozorava banke koje neadekvatno upravljaju rizicima. Takođe i da bi za propuste neko trebalo i da odgovara.
Firme:
Međunarodni monetarni fond-MMF Beograd
Narodna banka Srbije Beograd
Ekonomski fakultet Beograd
Info sa lokala:
Beograd
Tagovi:
bankarski sektor u Srbiji
MMF
NBS
Zoran Petrović
Raiffeisen banka
bankarske kamate
bankarske marže
Dejan Šoškić
Đorđe Đukić
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora