Evropska komisija očekuje privredni rast Srbije u 2016. od 1,6% i inflaciju od 2,4%
Izvor: Tanjug
Četvrtak, 04.02.2016.
15:43
Četvrtak, 04.02.2016.
15:43
(Foto: Nagy-Bagoly Arpad/shutterstock.com)
Prema najnovijim, zimskim ekonomskim prognozama Evropske komisije, predviđeni privredni rast Srbije podrazumeva snažnu posvećenost sprovođenju planiranih strukturnih reformi koje su, kako se navodi, važan činilac za poboljšane izglede rasta.
Komisija procenjuje da će privatna potrošnja, koja u BDP-u Srbije učestvuje sa 75,6%, porasti u ovoj godini za 0,5%, a sledeće godine za 1,5%. Javna potrošnja, koja je prema proceni Komisije prošle godine pala 1,5%, u 2016. godini će ostati u minusu od 0,3%, da bi 2017. izašla iz negativne zone i bila na nuli.
Takođe se predviđa rast izvoza robe i usluga u 2016. za 4,7%, a naredne godine za 5,3%, dok će uvoz usporiti rast na 4,1%, odnosno na 4,8% u posmatranim godinama, respektivno.
Konstatujući da je inflacija već dve godine ispod ciljane stope Narodne banke Srbije od 4,0% plus/minus 1,5%, EK je izrazila očekivanje da će domaća tražnja i prilagođavanje regulisanih cena pogurati rast potrošačkih cena. U tom kontekstu, Komisija prognozira da će inflacija ove godine dostići 2,4 procenta, a 2017. godine 3,6%.
U izveštaju se konstatuje i da su rezultati fiskalne konsolidacije koju sprovodi Vlada Srbije impresivni, ali da ona nije završena.
Budžetski deficit u 2015. godini je bolji nego što se predviđalo, uglavnom kao rezultat bolje ostvarenih prihoda. To je, kako se navodi u izveštaju, otvorilo prostor za ograničeno povećanje penzija i jednokratne isplate nekim kategorijama zaposlenih, kao i za ciljano povećanje plata u javnom sektoru.
Značajni jednokratni prihodi i rashodi uticali su na budžetski rezultat, i postoji potencijal da oni i u 2016. godini budu faktori od uticaja.
Međutim, kako se dodaje u izveštaju, srednjoročni fiskalni izgledi su manje impresivni. EK predviđa da će budžetski deficit u 2016. godini ostati nepromenjen, pre nego što počne da blago opada u 2017. godini.
Prema mišljenju Komisije, ovaj nivo deficita podrazumeva dalji rast javnog duga na oko 80% BDP-a. Zbog toga je potrebna ambicioznija strategija fiskalne konsolidacije radi konačnog smanjenja javnog duga na održivi nivo, zaključuje se u zimskoj ekonomskoj prognozi Evropske komisije.
Info sa lokala:
Beograd
Tagovi:
privredni rast Srbije
direktne strane investicije u Srbiju
BDP Srbije
NBS
rast potrošačkih cena
inflacija u Srbiji
budžetski deficit Srbije
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora