Pokrenut prethodni stečajni postupak za "IPM Majdanpek" - Bliži se kraj za najvećeg proizvođača nakita u bivšoj Jugoslaviji

Privredni sud u Zaječaru je na predlog Agencije za privatizaciju pokrenuo prethodni stečajni postupak u "Industriji za preradu metala Majdanpek", u kome bi trebalo da se utvrdi da li postoje uslovi za otvaranje stečaja, a rešenje o tome biće doneto nakon ročišta koje je zakazano za 11. februar.

Ono što je izvesno jeste da su poslednjih dana decembra isplaćene otpremnine za 263 radnika, od 268 koliko ih je u majdanpečkoj Industriji za preradu ostalo nakon više, tokom minulih godina, sprovedenih socijalnih programa.

Ovo preduzeće je do pre petnaestak godina zapošljavalo više od 2.000 radnika u tri fabrike. Najpoznatija je, svakako, bila "Zlatara Majdanpek", najveći proizvođač nakita u nekadašnjoj Jugoslaviji koja je pre devedesetih tržištu isporučivala više od 2,4 tone nakita godišnje. Više od 50% proizvodnje "Zlatara" je izvozila, najveći deo na tržište SAD. Pored Zavoda za izradu novčanica Beograd, "Zlatara" je bila i najveći proizvođač kovanica od zlata i srebra.

"Fabrika elektroproizvoda" je takođe bila izvozno orijentisana i veliki deo proizvodnje prigušnica plasirala na konvertibilno tržište, a u mnogim domaćinstvima tadašnje države bila je štedljiva rasveta i aparati za domaćinstvo proizvedeni u FEP-u.

Treća fabrika je "Megaplast", u kome su se proizvodile rondele za naš, ali i kovani novac drugih zemalja, kao i metalna galanterija.

Početkom 2000-ih IPM se izdvojio iz sastava "RTB Bor", a svaka od tri fabrike trebalo je da bude pojedinačno privatizovana. Novog vlasnika dobila je samo "Fabrika elektroproizvoda", koja je inače prodata kao imovina, za "Megaplast", i pored više licitacija, nije bilo zainteresovanih kupaca, a ugovor o prodaji "Zlatare" sa slovenačkim "Laser Bledom" je raskinut jer kupac u zakonskom roku nije platio kupoprodajnu cenu.

Tokom prošle godine u nekoliko navrata raspisivani su pozivi za prodaju IPM-a, ali zainteresovanih i pored produžavanja rokova i smanjivanja cene nije bilo. Gotovo svi zaposleni iskoristili su mogućnost odlaska uz socijalni program, pa je tako opština Majdanpek ostala bez oko 400 radnih mesta.

U Majdanpeku ipak ne gube nadu, jer je privatizacija moguća iz stečaja, a vreme koje je pred nama pokazaće da li će potencijalni kupci o kojima se priča postati budući vlasnici, pokrenuti proizvodnju i zaposliti makar deo nekadašnjih radnika ovog preduzeća.