Država "staje na kraj" firmama bez zaposlenih - Zarađuju milijarde bez ijednog radnika

Firmi bez zaposlenih je sve više u Srbiji. Od 27.617 privrednih društava koja ne upošljavaju nijednog radnika, njih 24 su u 2014. godini imale prihode veće od 4,4 milijarde dinara.

Među njima prednjače energetičari, pošto se čak sedam firmi bavi prodajom struje i za godinu dana su obrnuli 27,5 milijardi dinara odnosno skoro 230 mil EUR.

Mada su milioneri bez ijednog radnika, ove firme raspolažu imovinom vrednom 550 milijardi dinara i iz godine u godinu sve više prihoduju. No, ima i onih koji prave gubitke pa su tako firme bez ijednog zaposlenog u 2014.godini napravili manjak od 54,2 milijarde dinara.

Kako je i stručnjacima teško da razumeju, mada ima onih kojima je jasno o čemu se radi, postojanje tolikog broja firmi bez ijednog zaposlenog, za prvo tromesečje ove godine najavljuju se izmene Zakona o privrednim društvima, koje bi mogle da uvedu reda među onima koji sami posluju i kojima radnici i ne trebaju.

Ministar privrede u Vladi Srbije Željko Sertić ističe da je i sam "šokiran" podatkom da skoro 30.000 pravnih lica nema nijednog zaposlenog.

- To je šokantan podatak i već u prvom kvartalu 2016.godine predložićemo izmene Zakona o privrednim društvima. Između ostalog, videćemo i kako pravno da se reši da ne može da postoji pravno lice ako nema bar jednog zaposlenog. A sada neke od takvih firmi iskazuju i enormno visoku dobit. Čemu služe firme bez zaposlenog? To ukazuje i na moguće zloupotrebe. Uz to, usvajanjem zakona koji je u Skupštini, sprečićemo praksu da pojedinci, posle pokretanja krivičnih i prekršajnih postupaka, ugase postojeću i odmah osnuju novu firmu, koja im služi samo za zloupotrebe – ističe Sertić.

Od pravnih lica bez ijednog zaposlenih većina se bavi trgovinom strujom i nekretninama, ali ima i onih koji se bave razradom građevinskih projekata i istraživači nafte i gasa. Dakle, reč je o profitabilnim delatnostima u kojima ima mnogo novca i gde se on po pravilu stalno "kreće".

Za Dragoljuba Rajića iz Mreže za poslovnu podršku nije neuobičajeno da neka kompanija izdvoji preduzeće koje će se baviti projektivanjem ili konsaltingom, a za te poslove, kako tvrdi, ne mora da angažuje stalno zaposlenog već stručnjake po ugovoru. Za to on plaća uredno porez državi, dodaje Rajić.

- Sličan princip je i kod preduzeća koja se bave izdavanjem sopstvenog ili upravljanjem poslovnim prostorom. To je dobar način da investitori vide koliko samo izdavanje kvadrata donosi novca. Te kompanije, s druge strane, izdvajaju i firme za održavanje poslovnog prostora ili firme koje se bave marketingom poslovnog prostora. To je sve u redu i sve po zakonu – smatra Rajić.