U slobodnim zonama u Srbiji radi 20.000 radnika - Promet sa pola miliona porastao na 5 mlrd EUR
U Srbiji posluje 14 slobodnih zona, koje su privukle najpoznatije svetske firme kao što su "Swarovski", "Panasonic", "Siemens", "Fiat"...
Podaci pokazuju da se u poslednjih pet godina promet u srpskim slobodnim zonama s 500.000 EUR povećao 100 puta, na čak 5 mlrd EUR, a broj zaposlenih je s 5.000 narastao na 20.000.
Ono što su nekada bile industrijske zone u većini srpskih gradova, sada su slobodne zone.
Srpske slobodne zone prostiru se na više od 1.000 hektara i u njima ima preko 260 proizvodnih kompanija. Slobodne zone su fizički ograđen i označen deo teritorije Srbije, infrastrukturno opremljen, i u njemu se mogu obavljati proizvodne i uslužne delatnosti uz određene stimulativne pogodnosti.
U Srbiji je trenutno aktivno 14 slobodnih zona, a nekoliko gradova je na dobrom putu da dogodine ili kroz nekoliko godina izgradi radne zone u koje će doći poznati investitori. Pančevo bi, po ranijim najavama, uskoro moglo postati 15. slobodna zona u Srbiji.
Trenutno takve zone postoje u Pirotu, Subotici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Kragujevcu, Šapcu, Užicu, Smederevu, Kruševcu, Svilajncu, Apatinu, Vranju, Priboju i Beogradu. Očekuje se da već za godinu-dve u slobodnim zonama Srbije radi 30.000 radnika, odnosno 10.000 više nego sada.
Po našim propisima, slobodne zone mogu osnivati i njima upravljati i domaće i strane kompanije. Zarade i prihodi koji se ostvare unutar slobodne zone mogu se transferisati u bilo koju državu, uključujući Srbiju, slobodno bez prethodnog odobrenja, bez naplate bilo kakvih poreza, carina ili taksi.
Na taj način stvaraju se ogromne mogućnosti za saradnju domaćih i stranih industrija. Ono što posebno privlači strane investitore u naše slobodne zone jeste mogućnost da bez carine izvezu proizvedenu robu u Rusiju, Tursku, Belorusiju i Kazahstan, jer s njima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.
Uvoz i izvoz robe u zonu je neograničen. Roba koja se iz zone uveze na domaće tržište podleže režimu uvoza strane robe. Poslodavcima unutar slobodne zone omogućen je zakup poslovnih prostorija, radionica, skladišta pod povoljnim uslovima.
Porez na dobit tera investitore
Srbija već tri godine, zbog nedostatka para u budžetu, firmama koje posluju u zonama naplaćuje porez na dobit od 15%. Naši direktni konkurenti – turske i makedonske zone – takav porez ne naplaćuju, i to je jedan od osnovnih razloga zašto su neke velike strane kompanije otišle tamo, a ne u Srbiju.
Zrenjanin dobio nagradu
Centar za ocenjivanje stranih direktnih investicija u svetu "FDI inteligence" svrstao je Slobodnu zonu u Zrenjaninu u osam najboljih lokacija na svetu za start-ap podršku u 2015. godini.
Zahvaljujući Slobodnoj zoni i kreiranju povoljnog poslovnog okruženja, u prethodnom periodu potpisani su ugovori s više od 40 domaćih i stranih investitora o kupovini zemljišta i otvoreno je više od 2.000 novih radnih mesta.
Najavljeno je i 13 novih investitora koji su iskazali nameru za podizanje novih pogona u Slobodnoj zoni u Zrenjaninu.
Swarovski Subotica doo
Vossloh-Schwabe Serbia d.o.o. Kušiljevo
SIEMENS AG Beograd
FCA Srbija Kragujevac
Slobodna zona Zrenjanin
Slobodna zona Pirot ad Pirot
DOO Slobodna zona Subotica
Slobodna zona Novi Sad doo Novi Sad
Slobodna zona Svilajnac
Industrijska zona Apatin
Slobodna zona d.o.o. Užice
Slobodna zona Vranje
Slobodna zona Beograd a.d. Beograd
Slobodna zona Šabac doo Šabac
Beograd
Pančevo
Priboj
Vranje
Apatin
Svilajnac
Kruševac
Smederevo
Užice
Šabac
Kragujevac
Novi Sad
Zrenjanin
Subotica
Pirot

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora