NavMenu

Slobodne zone - šansa za uzlet srpske ekonomije

Izvor: RTS Nedelja, 01.11.2015. 19:58
Komentari
Podeli

(Foto: Privredna Komora Srbije)
U Srbiji posluje 14 slobodnih zona koje su privukle najpoznatije svetske firme poput "Swarovski", "Panasonic", "Siemens", "Fiat". U poslednjih pet godina promet u slobodnim zonama s pola miliona evra povećao se 100 puta – na pet milijardi evra, a broj zaposlenih je sa pet hiljada narastao na dvadeset hiljada.

Da li slobodan uzlet srpske ekonomije počinje u slobodnim zonama, jer trenutno se svaki peti evro u Srbiji zarađuje izvozom proizvoda iz slobodnih zona? Konsultant Simone Apoloni doveo je u Srbiju značajne investitore iz Italije. Kaže da se odavde niko nije povukao, a razlog za to nije samo dobar geografski položaj.

- Srbija nudi izuzetno dobre uslove rada. Pogotovo zahvaljujući tome što Srbija ima bilateralne ugovore sa Ruskom Federacijom, Evropskom unijom ili sa Turskom, mislim da je u stanju da investitorima nudi dobro okruženje za rad - smatra Simone Apoloni iz "Alikio grupe".

Srbija već tri godine, zbog nedostataka para u budžetu, firmama koje posluju u zonama, naplaćuje porez na dobit od 15 odsto. Naši direktni konkurenti – turske i makedonske zone – takav porez ne naplaćuju.

Direktor Uprave zona pri Ministarstvu finansija Milan Ristić napominje da Zakon o porezu na dobit pravnih lica oslobađa plaćanje poreza na dobit kompanijama koje ulože više od osam miliona evra i zaposle više od 100 ljudi.

- Možda bi u tom smislu trebalo da se spusti prag investicija i broja zaposlenih u slobodnim zonama što bi posebno uticalo na dolazak malih i srednjih kompanija u slobodne zone u Srbiji - dodaje Ristić.

Šta razlikuje uslove poslovanja u slobodnim zonama od običnih industrijskih zona? Prednosti su finansijske jer je u njima slobodan protok kapitala. Administracija i carinska procedura su efikasnije, firme su oslobođene lokalnih taksa i naknada. Niže su cene transporta i osiguranja, a obim uvoza i izvoza nije ograničen. I Beograd će biti opasan slobodnim zonama, a poslednja u Obrenovcu već ima investitore.

Slobodna zona Beograd prostire se na 100 hektara i to na dve lokacije. Prva je takozvani potez "Reva" od Pupinovog do Pančevačkog mosta, gde će se sa leve obale Dunava graditi logistički centar i luka, za šta su zainteresovani kineski partneri.

Druga lokacija je u na mestu fabrike "Prva iskra" u Bariču, gde će kinesko-francuski konzorcijum "Meita" graditi fabriku auto-delova, gde će posao naći 1.400 ljudi.

- To će biti velika izvozna šansa naše zemlje. Velika šansa za punjenje republičkog budžeta od izvoza kao i našeg lokalnog budžeta od poreza na zarade. Mi smo tu utakmicu dobili i protiv Poljske, i protiv Makedonije, i Hrvatske i svih zemalja u okruženju koje su se borile za ovako veliku investiciju - ističe predsednik Opštine Obrenovac Miroslav Čučković.

Slobodne carinske zone su kinesku ekonomiju u nekoliko decenija sa dna podigle na vrh. Ako je glavni cilj naše ekonomije zapošljavanje, onda smo osnivanjem zona na pravom putu. Ako uđemo u tu trku, onda po uslovima poslovanja moramo da pratimo konkurenciju, jer se kapital iz zona stalno seli tamo gde su niži troškovi.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.