Ima li rešenja za milion i po nelegalnih objekata
U Srbiji, nadležni četvrt veka obećavaju da će stati na put divljoj gradnji. Donose propise i produžavaju rokove za predaju i dopunu dokumentacije nelegalnih objekta - poslednji je bio 30. april. Do kraja juna, resorno ministarstvo trebalo bi da izađe s novim predlogom zakona o legalizaciji.
Sa građevinskom dozvolom, Kragujevčanin Radislav Vukojčić podigao je kuću 1979. godine. Posle deset godina dozidao je tridesetak kvadratnih metara, ali ovoga puta bez dozvole.
Vukojčić kaže da su 1979. i 1980. godine dolazili i rušili objekte, koji su kasnije podignuti na istim mestima, ali ih niko kasnije nije obišao, niti je zabranio gradnju.
I tako se decenijama radilo širom zemlje. Od 2003. godine, samo u Kragujevcu predato je 27.000 zahteva, a rešeno tek 6.400.
Tomislav Spasenić iz Gradske uprave za imovinu Kragujevac kaže da se to odnosi na dopunu, kopiju plana, list nepokretnosti, projektnu dokumentaciju.
U prestonici se najviše gradilo bez građevinske dozvole. Po njenom dobijanju, investitori tokom gradnje odstupaju od dozvoljene spratnosti, pa problem imaju i kupci stanova, ali i vlasnici kuća pored tih zgrada, kojima se urušavaju legalno izgrađene kuće.
Marko Jocić, vladnik kuće u Beogradu, navodi primer zgrade koja po regulacionom planu može da ima prizemlje i tri sprata, a ima pet spratova, gradi se devet godina i ništa nije preduzeto zbog nelegalne gradnje.
U gradskoj inspekciji kažu da su nemoćni da to spreče. Traže bolju saradnju sa tužilaštvom i policijom.
- Mi izađemo na teren i konstatujemo da je investitor odstupio od građevinske dozvole, da je ozidao više od onoga što stoji u tehničkoj dokumentaciji. Mi, bez obzira na sve i što je u postupku legalizacije, donosimo rešenje i zaključak, ali ga ne izvršavamo dok se legalizacija ne okonča i to investitori maksimalno koriste - objašnjava Zagorka Panić iz Sekretarijata za inspekcijske poslove Grada Beograda.
Tako se u Beogradu u poslednje dve godine pojavilo oko 20.000 novih nelegalnih objekata, kažu u Sekretarijatu za legalizaciju i apeluju da se rok za legalizaciju više ne produžava.
- Predlog je da se stave na "crnu listu" i budu sankcionisani oni investitori koji nisu na vreme i u skladu sa ugovorenim obavezama izmirivali naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, a istovremeno odstupali od građevinske dozvole koju su dobijali i gradili više kvadrata - kaže Nemanja Stajić iz Sekretarijata za legalizaciju.
Većina domaćinstava je u nezavidnoj situaciji, jer su njihove kuće građene pre 30 godina jeftinije od legalizacije. S obzirom na to da su oni gradili da bi rešili stambeno pitanje, legalizacija bi za njih trebalo da bude povoljnija.
A nesavesni investitori, naglašavaju u Sekretarijatu za legalizaciju, moraju da se krivično gone i nateraju da plate legalizaciju.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije
Sekretarijat za inspekcijske poslove Beograd
Grad Beograd

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora