Menja se skala državnih zarada - Pri kraju izrada nacrta novog Zakona o platama
Doktori i medicinske sestre koji rade sa pacijentima obolelim od HIV-a ili njihove kolege iz Urgentnog centra imaće veće plate od zaposlenih u domovima zdravlja. Nastavnici koji uče decu sa smetnjama u razvoju dobijaće više novca. Zarade policajaca čije je radno mesto u kancelariji i onih koji su stalno ne terenu neće biti iste.
Ovo su neki od primera koji će se naći u novom zakonu o platama čija je radna verzija, kako saznaju "Novosti", pri kraju. Njime će biti utvrđena nova skala zarada svih koji su na državnim jaslama, a prema dogovoru sa MMF mora da bude usvojen do juna.
U Vladi još većaju da li će u zakon biti uveden i kriterujum da se plate razlikuju u zavisnosti od toga gde zaposleni radi. Na primer, tako bi veće zarade imali prosvetni radnici ili lekari u Beogradu od onih u manjim mestima, jer su u prestonici troškovi života veći. To znači da bi se moglo desiti da ljudi koji imaju isto obrazovanje budu diskriminisani jer žive u manjim sredinama.
Ako ovakav model bude usvojen, kažu u prosvetnim sindikatima, boriće se svim silama protiv njega, jer pravi građane prvog i drugog reda.
- Prosvetni radnik je isto i u Leskovcu i Beogradu ili Novom Sadu i ne može da prima različitu platu za isti posao - kaže Slobodan Brajković, predsednik Sindikata radnika u prosveti.
I dalje se, međutim, ne govori o platnim razredima koji će ujednačiti čitav javni sektor, kako to traže, recimo, prosvetni radnici. Njihov zahtev je da nastavnik ima platu kao i zaposleni u ministarstvu, agenciji, javnom preduzeću, ako ima istu stručnu spremu i sličan obim poslova.
- Cilj donošenja zakona je da se na jedinstvenim principima urede primanja svih zaposlenih u državnim organima, jedinicama lokalne samouprave i autonomne pokrajine, javnim službama i agencijama - objašnjavaju u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave. - Uz to, zakon će uvažiti specifičnosti pojedinih resora i uslove pod kojima se obavljaju poslovi u njima.
U Ministarstvu navode da se trenutno radi na određivanju platnih razreda po principu - jednaka osnovna plata za jednaku vrstu rada. Propis će predvideti mnogo manje koeficijenata nego što ih sada ima i na osnovu njih će se računati zarade zaposlenih.
Nova "matematika" predviđa i da se tačno zna koliko ko prima, jer, do sada su mnogi na papiru imali jednu platu, a uz određene "bonuse" su zarađivali više. Sada će ono što je bio dodatak postati deo plate ili će biti ukinut.
Primena zakona, kako je bar obećano prosvetarma koji su u štrajku, počeće prvog dana 2016. godine. Sindikati su, međutim, sumnjičavi.
- Mi smo svoj predlog o uređenju platnih razreda predali i ministru Srđanu Verbiću i ministarki Kori Udovički, ali ne znam da li je nešto od toga uvaženo - kaže Brajković. - Za prosvetu je korisno jedino ako usklade platne razrede u celom javnom sektoru. Ako to urade parcijalno, za nas to nije neka korist. Jer nastavnici već imaju dodatke na razredna starešinstva, na rad sa decom ometenom u razvoju... Samo se to neće zvati dodatak, nego veća plata.
Platni razredi skupi
Za punu primenu platnih razreda u javnom sektoru, smatra Slobodan Brajković, država nema novca. On ne veruje ni da će zakon početi da se primenjuje od 2016. - Da bi nekima bile povećane zarade prema platnim razredima, potrebna su veća izdvajanja iz budžeta. A pošto para nema, druga opcija je da se jednima smanji, da bi drugima bilo povećano. To je za nas nedopustivo - zaključuje Brajković.
Ovo su neki od primera koji će se naći u novom zakonu o platama čija je radna verzija, kako saznaju "Novosti", pri kraju. Njime će biti utvrđena nova skala zarada svih koji su na državnim jaslama, a prema dogovoru sa MMF mora da bude usvojen do juna.
U Vladi još većaju da li će u zakon biti uveden i kriterujum da se plate razlikuju u zavisnosti od toga gde zaposleni radi. Na primer, tako bi veće zarade imali prosvetni radnici ili lekari u Beogradu od onih u manjim mestima, jer su u prestonici troškovi života veći. To znači da bi se moglo desiti da ljudi koji imaju isto obrazovanje budu diskriminisani jer žive u manjim sredinama.
Ako ovakav model bude usvojen, kažu u prosvetnim sindikatima, boriće se svim silama protiv njega, jer pravi građane prvog i drugog reda.
- Prosvetni radnik je isto i u Leskovcu i Beogradu ili Novom Sadu i ne može da prima različitu platu za isti posao - kaže Slobodan Brajković, predsednik Sindikata radnika u prosveti.
I dalje se, međutim, ne govori o platnim razredima koji će ujednačiti čitav javni sektor, kako to traže, recimo, prosvetni radnici. Njihov zahtev je da nastavnik ima platu kao i zaposleni u ministarstvu, agenciji, javnom preduzeću, ako ima istu stručnu spremu i sličan obim poslova.
- Cilj donošenja zakona je da se na jedinstvenim principima urede primanja svih zaposlenih u državnim organima, jedinicama lokalne samouprave i autonomne pokrajine, javnim službama i agencijama - objašnjavaju u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave. - Uz to, zakon će uvažiti specifičnosti pojedinih resora i uslove pod kojima se obavljaju poslovi u njima.
U Ministarstvu navode da se trenutno radi na određivanju platnih razreda po principu - jednaka osnovna plata za jednaku vrstu rada. Propis će predvideti mnogo manje koeficijenata nego što ih sada ima i na osnovu njih će se računati zarade zaposlenih.

Primena zakona, kako je bar obećano prosvetarma koji su u štrajku, počeće prvog dana 2016. godine. Sindikati su, međutim, sumnjičavi.
- Mi smo svoj predlog o uređenju platnih razreda predali i ministru Srđanu Verbiću i ministarki Kori Udovički, ali ne znam da li je nešto od toga uvaženo - kaže Brajković. - Za prosvetu je korisno jedino ako usklade platne razrede u celom javnom sektoru. Ako to urade parcijalno, za nas to nije neka korist. Jer nastavnici već imaju dodatke na razredna starešinstva, na rad sa decom ometenom u razvoju... Samo se to neće zvati dodatak, nego veća plata.
Platni razredi skupi
Za punu primenu platnih razreda u javnom sektoru, smatra Slobodan Brajković, država nema novca. On ne veruje ni da će zakon početi da se primenjuje od 2016. - Da bi nekima bile povećane zarade prema platnim razredima, potrebna su veća izdvajanja iz budžeta. A pošto para nema, druga opcija je da se jednima smanji, da bi drugima bilo povećano. To je za nas nedopustivo - zaključuje Brajković.
Firme:
Vlada Republike Srbije
Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije
Međunarodni monetarni fond-MMF Beograd
Ministarstvo prosvete Republike Srbije
Tagovi:
Zakon o platama
Urgentni centar
Međunarodni monetarni fond
kriterujum da se plate razlikuju u zavisnosti od toga gde zaposleni radi
Slobodan Brajković
Sindikat radnika u prosveti
platni razredi
jednaka osnovna plata za jednaku vrstu rada
Srđan Verbić
Kori Udovički
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora