Za otpremninu u red već stalo više od 6.000 radnika
Mada je iznos otpremnine za radnike koji će nakon privatizacije 502 preostale firme ostati bez posla smanjen s 300 EUR na 200 EUR, interesovanje zaposlenih je veliko. Naime, za socijalni program koji podrazumeva ili otpremninu od 200 EUR po godini radnog staža ili čekanje penzije uz novčanu nadoknadu na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, do sada se prijavilo 5.700 radnika, a procenjuje se da će na kraju ta brojka biti i znatno veća.
U naredna dva meseca prioritet su zaposleni u 188 firmi koje idu u stečaj, s tim što u prvoj turi nema zaposlenih, jer je reč o preduzećima u kojima zvanično nema radnika. Nakon njih, u stečaj će otići firme u kojima ima više od pet zaposlenih i svi radnici koji to žele mogu koristiti državni socijalni program. Tu se očekuje povećanje broja radnika zainteresovanih za to.
Država je za socijalne programe radnicima koji će ostati bez posla nakon stečaja i privatizacije obezbedila 16 milijardi dinara. Međutim, u toj sumi nije i novac potreban za povezivanja staža radnicima koji će zbog privatizacije i stečaja ostati bez posla, pa je ostalo da se pronađe model za to da bi neki od njih mogli otići u penziju.
No, to što će neki otići u penziju za godinu ili dve ne znači da i oni nemaju pravo na otpremnine. Naprotiv, svi koji ostaju bez posla, bez obzira na to što će za kratko vreme steći zakonske uslove za penziju, imaju pravo na državne otpremnine od 200 EUR po godini staža, s tim da celokupan iznos ne može preći 8.000 EUR. Ograničenje na 8.000 EUR, s obzirom na to da je godina staža 200, ne predstavlja problem jer maksimalna suma podrazumeva 40 godina radnog staža, a onaj ko ima te godine, ima uslove za penzionisanje.
U prošloj godini radnici koji su ostajali bez posla, osim 100 EUR više po godini staža, imali su povoljnije državne uslove socijalnog programa. Naime, njima je u okviru socijalnog programa nuđena i opcija da dobijaju nadoknadu za svaku godinu, bilo da je reč o dve ili pet do odlaska u penziju. Po objašnjenju Ljiljane Džuver iz Ministarstva rada, zapošljavanja, boračke i socijalne politike, ta opcija bila je skupa i predstavljala je veliko opterećenje za budžet, kako lane, tako i ove godine, pa se zbog toga sada od nje moralo odustati.
– Više od 4.000 bivših radnika kojima je do penzije ostalo do pet godina, prima naknadu od po 37.000 dinara mesečno, s tim što sami uplaćuju doprinose – objasnila je Ljiljana Džuver.
– Te povoljnosti više nema, ostala je samo osnovna naknada koju isplaćuje Nacionalna služba za zapošljavanje.
To, pak, znači da oni radnici koji dođu na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanja kao višak zaposlenih od ove godine mogu računati samo na naknadu za slučaj nezaposlenosti od tri meseca do dve godine.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije
Nacionalna služba za zapošljavanje Kragujevac

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora