Mađarski MOL razmatra mogućnost prerade hrvatske nafte u Srbiji, BiH i Mađarskoj

Mađarska naftna kompanija MOL, koja je većinski vlasnik hrvatske kompanije INA, razmatra mogućnost da hrvatsku naftu prerađuju rafinerije u Mađarskoj, Bosni i Hercegovini ili Srbiji, umesto INA rafinerije u Rijeci i Sisku, piše danas Jutarnji list.

Rafinerija u Sisku nije zaustavljena 14. januara samo privremeno, dok se ne sakupi nafta potrebna za normalan nastavak rada, kako su to iz firme INA obrazložili, već upravo suprotno, piše list.

Dok sisačka postrojenja stoje, u kompaniji INA se u strogoj tajnosti analizira i priprema odvoženje domaće nafte na inostrane adrese. To proizlazi iz internog dokumenta te kompanije koji je Jutarnji list dobio na uvid, a u kojem se razmatra moguci način umrežavanja hrvatskih naftnih polja s rafinerijama u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Mađarskoj.

Prema tom dokumentu, sva hrvatska nafta, čija je količina daleko ispod kapaciteta i sisačke i riječke rafinerije, prevozila bi se u rafinerije u Bosanskom Brodu, Pančevu ili u MOL-ovu rafineriju "Sashalombata" u Mađarskoj.

Rijeka, prema oceni iz te hrvatske kompanije, nije pogodna jer nema instalacije za prihvat nafte autocisternama, dok rafinerije u Srbiji i Mađarskoj raspolažu potrebnim instalacijama i naftu mogu odmah da prerađuju.

Rafinerija iz Siska, koja je i do sada radila s prekidima, odnosno kad se sakupi dovoljna količina domaće nafte za preradu, u potpunosti ispada iz igre jer je MOL takav rad ocenio kao krajnje neisplativ, uprkos pozitivnim poslovnim rezultatima te rafinerije, čak i sa takvim režimom.

Sa takvom poslovnom politikom MOL-a, Hrvatska ostaje bez svoje nafte i bez profita za njenu preradu, a benzinske pumpe koje poseduje INA će služiti isključivo kao prodajni centri mađarske nafte, navodi Jutarnji.

Veliki troškovi drumskog prevoza, sa konvojima od oko 70 autocisterni dnevno, prema pisanju "Jutarnjeg lista", za MOL nije neki veliki problem.

- Mađari mogu da plaćaju enormne troškove prevoza jer je hrvatska nafta za njih vrlo jeftina - koncesijska je naknada mizerna, samo deset odsto od tržišne vrednosti nafte, a troškovi istraživanja davno su amortizirani - navedeno je u tekstu.

Zbog mogućeg odvoza hrvatske nafte na preradu u susedne zemlje, reagovao je i hrvatski ministar privrede Ivan Vrdoljak, tražeći detaljna objašnjenja. On je vođa tima vlade Hrvatske, koja ima manjinski paket u kompaniji INA, u pregovorima s MOL-om.

Vrdoljak je, ujedno, upozorio preduzeće INA da su takve ideje o prodaji nafte drugim zemljama za hrvatsku Vladu neprihvatljive jer, kako kaže, na taj način INA svoje poslovne procese prepušta drugim kompanijama u okruženju, ali je njegovo pismo ostalo je bez odgovora.

- Sada je na potezu hrvatska Vlada - piše Jutarnji, citirajući premijera Zorana Milanovića koji je prošlog meseca u Saboru najavio odlučnije postupanje oko kompanije INA.

- Vlada će se takvim planovima suprotstaviti, pa da vidimo ko je jači - rekao je tada Milanović.

Na pitanje novinara o transportu nafte u rafinerije regiona, iz kompanije INA su odgovorili: U najboljem poslovnom interesu kompanije, INA uvek mora pronaći način komercijalizacije svoje proizvodnje koji stvara najveću vrednost, nezavisno od rezultata rafinerijskog poslovanja.