Robna marka uskoro i u Srbiji zalog za dobijanje kredita
I u Srbiji bi uskoro intelektualna svojina mogla da bude zalog za dobijanje kredita, saopštavaju iz Privredne komore Beograd.
To je od velike vaznosti, posebno za mala i srednja preduzeća zasnovana na znanju, koja će na taj način moći da razvijaju proizvodnju. Iako se o značaju inovacija i intelektualnoj svojini kod nas sve češće govori, do sada je u Srbiji u svega dva slučaja robna marka uzeta kao zalog za dobijanje kredita.
Na koji način opšteprihavećenom metodom proceniti koliko finansijski vredi neki patent, tokom protekle tri godine u Srbiji su kroz projekat "Evila", obučavane sve institucije koje pružaju podršku malim i srednjim preduzećima.
Projekat je sprovela Privredna komora Beograda uz pomoć Zavoda za intelektualnu svojinu, a zahvaljujući stedstvima Programa za transnacionalnu saradnju za Jugoistočnu Evropu.
Namera Evropske komisije, kao inicijatora projekta koji se sprovodi u nekoliko zemalja, bila je da se uspostave instrumenti za vrednovanje prava intelektualne svojine na nivou Evrope, koji bi bio primenljivi u svim zemljama. To bi bila jaka potpora privredi.
Velika šansa Srbije, kada je reč o intelektualnoj svojini, leži u kompjuterskim softverima, ali vrednovati se mogu i robne marke, žigovi, patenti, naučno-istraživački rezultati, ljudski kapital...
Međutim, put od procene vrednosti do odobrenja kredita i u mnogim i razvijenijim ekonomijama zna da bude dug, jer iako investitori i banke u principu priznaju važnost nematerijalnih dobara, često nisu spremni da prihvate ta dobra kao garanciju za ulaganje.
Prvi primeri procene vrednosti intelektualnih, nematerijalnih dobara i računovodstvenog iskazivanja istih, u Evropi su se pojavili u skandinavskim zemljama devedesetih godina prošlog veka. Danas se, kao vodeća država u ovoj oblasti, može istaći Austrija. Naime, Austrijski institut za standardizaciju je razvio i usvojio dva standarda za procenu finansijske vrednosti žigova i patenata.
Tu praksu uveliko primenjuje i Amerika, kao i Kina, u kojoj je u proteklih 5,5 godina 3,361 patenata bilo prihvaćeno kao garancija za dobijanje kredita.
U Srbiji je kroz projekat "Evila" sprovedena obuka i preduzeća i relevantnih institucija. Sada predstoje razgovori sa bankama, kojima treba predočiti primere dobre prakse.
To je od velike vaznosti, posebno za mala i srednja preduzeća zasnovana na znanju, koja će na taj način moći da razvijaju proizvodnju. Iako se o značaju inovacija i intelektualnoj svojini kod nas sve češće govori, do sada je u Srbiji u svega dva slučaja robna marka uzeta kao zalog za dobijanje kredita.
Na koji način opšteprihavećenom metodom proceniti koliko finansijski vredi neki patent, tokom protekle tri godine u Srbiji su kroz projekat "Evila", obučavane sve institucije koje pružaju podršku malim i srednjim preduzećima.
Projekat je sprovela Privredna komora Beograda uz pomoć Zavoda za intelektualnu svojinu, a zahvaljujući stedstvima Programa za transnacionalnu saradnju za Jugoistočnu Evropu.
Namera Evropske komisije, kao inicijatora projekta koji se sprovodi u nekoliko zemalja, bila je da se uspostave instrumenti za vrednovanje prava intelektualne svojine na nivou Evrope, koji bi bio primenljivi u svim zemljama. To bi bila jaka potpora privredi.
Velika šansa Srbije, kada je reč o intelektualnoj svojini, leži u kompjuterskim softverima, ali vrednovati se mogu i robne marke, žigovi, patenti, naučno-istraživački rezultati, ljudski kapital...
Međutim, put od procene vrednosti do odobrenja kredita i u mnogim i razvijenijim ekonomijama zna da bude dug, jer iako investitori i banke u principu priznaju važnost nematerijalnih dobara, često nisu spremni da prihvate ta dobra kao garanciju za ulaganje.
Prvi primeri procene vrednosti intelektualnih, nematerijalnih dobara i računovodstvenog iskazivanja istih, u Evropi su se pojavili u skandinavskim zemljama devedesetih godina prošlog veka. Danas se, kao vodeća država u ovoj oblasti, može istaći Austrija. Naime, Austrijski institut za standardizaciju je razvio i usvojio dva standarda za procenu finansijske vrednosti žigova i patenata.
Tu praksu uveliko primenjuje i Amerika, kao i Kina, u kojoj je u proteklih 5,5 godina 3,361 patenata bilo prihvaćeno kao garancija za dobijanje kredita.
U Srbiji je kroz projekat "Evila" sprovedena obuka i preduzeća i relevantnih institucija. Sada predstoje razgovori sa bankama, kojima treba predočiti primere dobre prakse.
Tagovi:
intelektualna svojina
zalog za kredit
zalog za dobijanje kredita
robna marka
robne marke
Evila
Program za transnacionalnu saradnju za Jugoistočnu Evropu
žig
žigovi
nematerijalna dobra
Austrijski institut za standardizaciju
garancije za kredite
patent kao garancija za kredit
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.