Češka "Alta" želi da ulaže u srpske rudnike i termoelektranu "Štavalj"
Češka kompanija "Alta" želi da investira u podzemne rudnike uglja u Srbiji i gradnju termoelektrane i u narednih nekoliko meseci bi mogao da bude postignut dogovor o projektu, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.
Antić je nakon sastanka sa predstavnicima češke kompanije u Beogradu rekao da su razgovarali o projektima proširenja rudnika "Štavalj", modernizaciji rudnika "Soko" i otvaranju rudnika "Ćirikovac" i da su Česi potvrdili da su zainteresovani da finansiraju te projekte.
Antić je rekao da je treći ministar energetike sa kojim kompanija "Alta" razgovara na istu temu i da se nada se da će konačno krenuti ka realizaciji projekata.
On je istakao da je reč o projektima koji su kapitalno važni za budućnost Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju uglja "Resavica", u čijem sastavu posluju ti rudnici, ali i za dalji razvoj energetskog sisteme Srbije.
Antić je istakao da je obavestio potencijalne partnere iz Češke da Srbija zbog dogovora sa Međunarodnim monetarnim fondom i nivoa javnog duga ne može da uđe u bilo koji novi projekat koji zahteva državne garancije za zaduživanje.
Prema njegovim rečima, razmotriće se drugi modeli finansiranja, na primer javno-privatno partnerstvo uz garancije za otkup uglja ili struje i mogućnosti korišćenja medrudržavnog sporazuma Češke i Srbije.
Antić je rekao da je za rudnik "Soko" predložena modernizacija u koji se tokom tri godine investiralo 30 miliona evra u proširenje proizvodnje sa 150.000 tona na 500.000 tona, čim bi rudnik postao potpuno rentabilan, a da bi u otvaranje rudnika "Ćirikovac" trebalo najmanje 50 mil EUR.
Direktor za rudarske tehnologije u kompaniji "Alta" Radek Pecina rekao je da bi, ukoliko bi ugovor bio potpisan do polovine 2015. godine, nova termoelektrana "Štavalj" 2019. mogla da počne proizvodnju struje u punom kapacitetu.
Antić je nakon sastanka sa predstavnicima češke kompanije u Beogradu rekao da su razgovarali o projektima proširenja rudnika "Štavalj", modernizaciji rudnika "Soko" i otvaranju rudnika "Ćirikovac" i da su Česi potvrdili da su zainteresovani da finansiraju te projekte.
Antić je rekao da je treći ministar energetike sa kojim kompanija "Alta" razgovara na istu temu i da se nada se da će konačno krenuti ka realizaciji projekata.
On je istakao da je reč o projektima koji su kapitalno važni za budućnost Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju uglja "Resavica", u čijem sastavu posluju ti rudnici, ali i za dalji razvoj energetskog sisteme Srbije.
Antić je istakao da je obavestio potencijalne partnere iz Češke da Srbija zbog dogovora sa Međunarodnim monetarnim fondom i nivoa javnog duga ne može da uđe u bilo koji novi projekat koji zahteva državne garancije za zaduživanje.
Prema njegovim rečima, razmotriće se drugi modeli finansiranja, na primer javno-privatno partnerstvo uz garancije za otkup uglja ili struje i mogućnosti korišćenja medrudržavnog sporazuma Češke i Srbije.
Antić je rekao da je za rudnik "Soko" predložena modernizacija u koji se tokom tri godine investiralo 30 miliona evra u proširenje proizvodnje sa 150.000 tona na 500.000 tona, čim bi rudnik postao potpuno rentabilan, a da bi u otvaranje rudnika "Ćirikovac" trebalo najmanje 50 mil EUR.
Direktor za rudarske tehnologije u kompaniji "Alta" Radek Pecina rekao je da bi, ukoliko bi ugovor bio potpisan do polovine 2015. godine, nova termoelektrana "Štavalj" 2019. mogla da počne proizvodnju struje u punom kapacitetu.
Tagovi:
Aleksandar Antić
Štavalj
rudnik Soko
rudnik Ćirikovac
Resavica
Međunarodni monetarni fond
MMF
Radek Pecina
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora