O ljudima i starom gvožđu – "Centar za reciklažu", nadomak Beograda, u protekloj godini preradio 185.000 tona gvožđa
Sreda, 25.04.2007.
10:20
(fotografija preuzeta sa sajta "srbovanje")
Okolina Beograda, ispod Železnika, a iznad Makiša, tu je "Centar za reciklažu" a. d., najveći srpski sakupljač, prerađivač i trgovac metalnog otpada, deo nemačke firme "Sholc". Širi se na sedam hektara. Prošle godine je prerađeno 185.000 tona starog gvožđa i drugih metala. Centar "pokriva" 30% našeg tržišta, ima 28 punktova u Srbiji. To kaže Branislav Pejović, generalni direktor.
Konj Biser, potkovan, upregnut za prikolicu sa 400-500 kg metalnog otpada, smireno čeka u stotinama metara dugačkom redu pred kapijom Centra za reciklažu. Ispred i iza Bisera kamioneti, kamioni, šleperi, traktori, svi će da se premere na vagi ispred ulaza.
Konj vuče tovar koji su u Sremčici, Žarkovu, Železniku i ko zna gde još sakupili Saša Marinković (32) i Tomislav Selimovski (15). Sakupljači po ceo dan idu ulicama i drumovima, po sokacima i budžacima, a i u okviru one poznate kampanje: Staro gvožđe, akumulatore, bojlere kupujem!
- Konji mogu da se kupe na Čukaričkoj padini - objašnjava Saša "rodoslov" konja Bisera. - Posao sve slabiji. Namnožili se sakupljači, u posao nam se mešaju i seljaci i radnička klasa. Za sve ovo gvožđe danas ćemo dobiti 2.500-3.000 dinara.
- A sve mora da se nađe, natovari - nadovezuje se dečak Tomislav.
- Šta će biti kada sve bačeno pokupimo? - pita se Marinković.
Ovdašnji centar ima stalnih 25.000-30.000 dobavljača, a 100.000 žitelja Srbije, uglavnom socijalnih slučajeva, saznajemo, sakuplja sekundarne sirovine, da ne kažemo otpad.
Redovni snabdevači su i Radenko Savić (40), Bajroš Ajvezi (22) i Redžep Alijević (24).
- Samo od ovoga živimo - kaže Savić. - U narodu su dve vrste ljudi, jedni bacaju, drugi to sakupljaju. Uvek je bilo lakše baciti nego sakupiti.
- Kružimo okolinom kao ajkule, da prostiš, stalno, nekada ne sakupimo ni 100 kila - navodi Ajvezi. - A naletimo i na 500 kilograma gvožđurije. Za 300 kila - 2.000 dinara, a to nema ni za hleb. Jedino je dobro što pare dobijamo odmah po isporuci robe.
Dobavljači dobijaju 13 dinara za kilogram običnog starog gvožđa, 14 dinara za kvalitetnije gvožđe i devet za stari lim. Za kilogram bakra nadoknada je 330-340 dinara. U "Centru za reciklažu" ne primaju ništa što "miriše" na ukradeno, ali napominju da kradljivci tope bakarne kablove, žice i drugo, bez obzira na opasnost od trovanja. Tada se ne može utvrditi poreklo robe.
Beograd

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora