Birokratija najveći problem nemačkih kompanija u Srbiji
Izvor: Tanjug
Četvrtak, 23.10.2014.
08:44
Četvrtak, 23.10.2014.
08:44
Najveći problem nemačkih kompanija koje posluju u Srbiji je srpska birokratija, izjavio je juče direktor Delegacije nemačke privrede u Beogradu Martin Knap i istakao da je premijer Aleksandar Vučić, tokom susreta sa nemačkim investitorima, odmah naložio rešavanje tih problema.
- Očekujemo dubinsku borbu protiv birokratije i njeno smanjivanje - rekao je Knap u izjavi za Tanjug.
Naveo je da će Delegacija nemačke privrede u Srbiji pitati svoje članove da navedu koje su im konkretno procedure najteže i najveća prepreka u poslovanju, a odgovore će, kaže, sumirati i poslati Vladi Srbije. Knap očekuje da će to pomoći Vladi Srbije u borbi protiv birokratije.
Za sastanak nemačkih investitora sa premijerom Vučićem kaže da je bio prijateljski, konkretan a teme su "gađale pravo u metu". Knap je podseti da se Vučić nekoliko puta ove godine sastajao sa nemačkim privrednicima i svaki put razgovor je bio i na temu problema nemačkih kompanija u Srbiji.
- Premijer je i sada našim članovima dao neka obećanja, i gotovo je odmah naredio da se krene u rešavanje pojedinih navedenih problema - rekao je Knap.
Predstavnik nemačke privrede u Beogradu nije želeo da komentariše predloženi rebalans budžeta za ovu godinu, ali je istakao da je fiskalna stabilnost uvek dobra za poslovnu klimu.
- I sa te strane gledano, sve mere koje su preduzete kako bi se to postiglo su dobrodošle - rekao je Knap.
On je naveo da je Vlada Srbije i do sada preduzela neke osnovne korake, a to su, kako kaže, donošenje zakona o radu, zatim o privatizaciji, stečaju...
- O ovim problemima se godinama razgovaralo, ali se ranije nije kretalo u njihovo rešavanje. Recimo, kada sam otišao iz Srbije 2005. godine, sve te teme su bile problematične, a kada sam se vratio 2013. ništa se nije promenilo. Ipak, u nekoliko godina unazad je bilo pomaka i poslovna zajednica to ceni. Nadam se da će se takve aktivnosti nastaviti i da će Srbija privući više stranih investitora - rekao je Knap.
Prema njegovim rečima, poslovna zajednica nema problem s porezima u Srbiji, ali ono što ne ide na ruku investitorima, jeste nestabilnost.
- Klima mora biti stabilna, da ne dolazimo u situaciju da ne znamo koje će mere biti na snazi sledeće godine. To je najstariji problem u Srbiji. Mora da se radi na stabilnosti, ući u borbu protiv biroktratije i u reformu sudstva - podvukao je.
Naveo je da to udruženje svake godine anketira članove, a kako kaže, njih 92% tvrdi da bi ponovo investirali u Srbiju.
- Kao najbolje elemente vezano za poslovanje u Srbiji oni navode radnike, dok je kritika mahom na strani države, odnosno prevelike birokratije. Tu ima mesta za napredovanje - kazao je Knap.
Upitan da li je tačno kod nas uvreženo mišljenje da Nemci daleko više rade od Srba, odgovara da nije.
- Nemci možda čak i manje rade, ali su bolje organizovani - kaže Knap.
- Očekujemo dubinsku borbu protiv birokratije i njeno smanjivanje - rekao je Knap u izjavi za Tanjug.
Naveo je da će Delegacija nemačke privrede u Srbiji pitati svoje članove da navedu koje su im konkretno procedure najteže i najveća prepreka u poslovanju, a odgovore će, kaže, sumirati i poslati Vladi Srbije. Knap očekuje da će to pomoći Vladi Srbije u borbi protiv birokratije.
Za sastanak nemačkih investitora sa premijerom Vučićem kaže da je bio prijateljski, konkretan a teme su "gađale pravo u metu". Knap je podseti da se Vučić nekoliko puta ove godine sastajao sa nemačkim privrednicima i svaki put razgovor je bio i na temu problema nemačkih kompanija u Srbiji.
- Premijer je i sada našim članovima dao neka obećanja, i gotovo je odmah naredio da se krene u rešavanje pojedinih navedenih problema - rekao je Knap.
Predstavnik nemačke privrede u Beogradu nije želeo da komentariše predloženi rebalans budžeta za ovu godinu, ali je istakao da je fiskalna stabilnost uvek dobra za poslovnu klimu.
- I sa te strane gledano, sve mere koje su preduzete kako bi se to postiglo su dobrodošle - rekao je Knap.
On je naveo da je Vlada Srbije i do sada preduzela neke osnovne korake, a to su, kako kaže, donošenje zakona o radu, zatim o privatizaciji, stečaju...
- O ovim problemima se godinama razgovaralo, ali se ranije nije kretalo u njihovo rešavanje. Recimo, kada sam otišao iz Srbije 2005. godine, sve te teme su bile problematične, a kada sam se vratio 2013. ništa se nije promenilo. Ipak, u nekoliko godina unazad je bilo pomaka i poslovna zajednica to ceni. Nadam se da će se takve aktivnosti nastaviti i da će Srbija privući više stranih investitora - rekao je Knap.
Prema njegovim rečima, poslovna zajednica nema problem s porezima u Srbiji, ali ono što ne ide na ruku investitorima, jeste nestabilnost.
- Klima mora biti stabilna, da ne dolazimo u situaciju da ne znamo koje će mere biti na snazi sledeće godine. To je najstariji problem u Srbiji. Mora da se radi na stabilnosti, ući u borbu protiv biroktratije i u reformu sudstva - podvukao je.
Naveo je da to udruženje svake godine anketira članove, a kako kaže, njih 92% tvrdi da bi ponovo investirali u Srbiju.
- Kao najbolje elemente vezano za poslovanje u Srbiji oni navode radnike, dok je kritika mahom na strani države, odnosno prevelike birokratije. Tu ima mesta za napredovanje - kazao je Knap.
Upitan da li je tačno kod nas uvreženo mišljenje da Nemci daleko više rade od Srba, odgovara da nije.
- Nemci možda čak i manje rade, ali su bolje organizovani - kaže Knap.
Firme:
AHK Srbija
Tagovi:
Martin Knap
nemačke kompanije u Srbiji
nemačke firme
birokratija
Aleksandar Vučić
Zakon o radu
Zakon o privatizaciji
Zakon o stečaju
nemačke investicije
stečaj
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora