Nov način zarade - Umjesto u cijelu nekretninu investiranje u jedan kvadrat

Kupovina akcija na berzi, oročena štednja, investiciono zlato, sve su to mogućnosti za zaradu, posebno za manje investitore. Ipak, ti prihodi nisu veliki, a nerijetko su mali akcionari bili i na gubitku. Poslednje decenije, investiranje u stanogradnju, umjesto u štednju donijelo je ekspanziju gradnje i porast cijena. To je inspirisalo preduzetnike da ponude i mogućnost kupovine stana na kvadrat, što bi donijelo veću zaradu od poznatih načina štednje i ulaganja.

Šećer, kafu, eksere, štof, možete kupiti na mjeru, ali stanove na rinfuz još ne. Otuda ideja da se mobilišu manji iznosi viškova novca kod građana, koji ne žele da troše ili ga oroče po nestimulativnim kamatama već da zarade.

Projektom da investirate u kvadrat stana, mogu da zarade svi. Na rok od dvije godine, barem dvostruko više nego da oročite štedni ulog.

Na primjeru zgrade od 2.200 kvadrata, proizvodna cijena kvadrata stana je 1.500 evra, a maloprodajna 2.250. Profit od 750 evra dijeli se po pola - na vlasnika kvadrata i firmu koja vodi posao.

- To znači da ste u mogućnosti da investirate u proizvodnju jednog kvadrata stambenog ili poslovnog prostora. Taj kvadrat je naše zaduženje da proizvedemo i prodamo na tržištu, a profit da podelimo po pola. Na tržištu će biti mogućnost da se ugovoreni kvadrati prenesu na nekog drugog, odnosno biće na sekundarnom tržištu - kaže Dušan Uzelac, autor projekta Investiram kvadrat.

Za potencijalne ulagače svaki je projekat rizičan, ali presudnu ulogu igra povjerenje u investitora. Dodatnu sigurnost daje i to da se projekat kontroliše u fazama.

- U današnje vrijeme ne postoji stoprocentna sigurnost. Odlučujemo o količini rizika koju smo spremni da prihvatimo. Kao neko ko se bavi nekretninama, smatram da je mogućnost da se iz ovog izađe bez neke zarade - jako niska - ističe Uroš Brkić, potencijalni investitor.

Promet akcija na Beogradskoj berzi je nizak, tako je prošle nedelje bio manji od vrijednosti jednog stana u Beogradu.

S druge strane, tržišni obrt nekretnina u Srbiji prošle godine bio je 6,5 mlrd EUR, od čega je devet od deset stanova kupljeno gotovinom.

- Garancije prilikom ulaganja ne postoje, svaki investitor nosi rizik. Sigurnost postoji u smislu da je najvažnije da se ovaj projekat razdvoji od građevinskih, gdje znamo da ima veliki broj mešetara koji nisu sigurni - ukazuje Nenad Gujančić, iz firme Momentum sekjuritis.

Da svi vide profit u građevinarstvu, govori i primjer jedne banke koje nudi stambeni kredit sa rokom otplate od 25 godina i fiksnom kamatom od pet odsto sve vrijeme otplate.

Čekaju se i hipotekarni krediti koji bi trebalo da "naprave bum" u građevinarstvu i pospiješe gradnju stanova dostupnu srednjem sloju stanovništva.