Prijava

Moja eKapija

Kontakt

Početna

Investicije

U šta ulagati?

Koje alternativne biljne vrste mogu da budu dobra poslovna šansa?

Izvor: RTV

Petak, 17.11.2023.

06:54

Komentari

Podeli

Sirak (Foto: Pixabay / sarangib) Sirak

Klima je sve zahtjevnija ne samo prema biljnim kulturama, već i prema zemljištu. Zato stručnjaci preporučuju gajenje alternativnih biljnih vrsta koje trpe visoke temperature i sušu, pa zbog klimatskih promjena dobijaju novu šansu i novi komercijalni momenat.

Stručnjak novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Vladimir Sikora ističe alternativne biljne vrste zbog klimatskih promjena dobijaju novu šansu i novi komercijalni momenat.

- Ove biljne vrste gaje se na manjim površinama u odnosu na glavne (najveće) bijne vrste. Institut za ratarstvo i povrtarstvo pokriva cio asortiman biljaka interesanto za naše poljoprivredne proizvođače, tu se prije svega misli na sirkove, bundeve (tikve), facelije, uljanog lana i duvana, hmelja i prosa, uključujući i heljdu koja sve više dobija na značaju - ističe Sikora.

Dodaje da su sirkovi u poljoprivrednoj praksi zastupljeni sa nekoliko agronomskih formi. Onaj u zrnu koristi se kao stočna hrana i zamjenjuje kukuruz. Potom, sirak metlaš, koji je atraktivan, ali je regionalno ograničen na sjever i jug Bačke, zbog prerađivačkih kapaciteta koji su na tim mjestima. Treći su krmni sirkovi - sudanska trava i silažni sirak.

- Čitav spektar sirkova dolazi u obzir. Ono što je specifično za sirkove i zbog čega dobijaju na značaju, jer se traži sve više sjemena, jeste da su tolerantni prema nepovoljnim uslovima spoljne sredine, visoke temperature i nedostatak vlage. Daju rod i tamo gdje kukuruz ne rodi - kaže Sikora.

Kada je riječ o industrijskoj konoplji, situacija je slična kao sa sirkom metlašem. Naime, zakonska regulativa predviđa da se gaji za stabljiku ili za zrno za ishranu životinja. Pošto su prerađivački kapaciteti, ili nekadašnje kudeljare, veoma mali, potražnja za sirovinom kao stabljikom je mala.

- Nešto je veća potražnja za zrnom, kao ptičja hrana ili hrana za životinje. Značajan dio površina, oko 300 ha ove godine, bilo je zasijano konopljom. Zrno ima dobru cijenu na tržištu - kaže Sikora.

S druge strane, regulativa EU dozvoljava korišćenje proizvoda od industrijske konoplje kao sirovine - cvijet i zrno i u ljudskoj ishrani, pa se površine površavaju.

- Helena i Marina su naše dvije registrovane sorte, registrovane su i u EU gde takođe imaju svoje tržište - navodi Sikora.

Dodaje da to što se kod nas zove tikva jeste uljana tikva, dok je bundeva povrtarska vrsta, čije se meso koristi.

- Mi imamo dvije sorte tikava, Olinku, bez ljuske i Oliviju, sa ljuskom. Površine se kreću u odosu potreba za sirovinom. Najviše se proizvodnje sjemena izvozi za Bosnu i Hercegovinu, dok se Olinka izvozi u EU, a prije svega za Sloveniju, gdje je našla svoje mjesto - navodi Vladimir Sikora.

Što se tiče duvana i hmelja, situacija je najgora, jer prerađivačka industrija ne traži proizvod ili traži u ograničenoj mjeri. Hmelj je tradicionalna biljna vrsta, koja se gajila na velikim površinama u južnoj Bačkoj, a sada imamo ukupno pet ili 6 hektara, koje koriste zanatske pivare.

Info sa lokala:

Novi Sad

Komentari

Vaš komentar

Rubrike za dalje čitanje

Retrospektiva investicija

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.