Francuski peršun je sve popularniji u gastronomiji - Kako se uzgaja

Francuska kuhinja je nezamisliva bez ove začinske biljke, a veoma je cijenjena u narodnoj medicini. Može da se sije od marta do jeseni.

Krbuljica Anthriscus cerefolium pripada porodici štitarki. Poznata je kao gurmanski i francuski peršun zato jer mu je vrlo slična, ali se odlikuje mirisom po anisu. Jednogodišnja je biljka, veoma izdržljiva. Vodi porijeklo sa područja Bliskog Istoka i šireg područja Kavkaza. Uzgaja se širom svijeta. Veoma često je nalazimo u prirodi, ali uvijek u blizini naselja.

Od davnina se koristi u narodnoj medicini, a jednako je popularna u gastronomiji. Cijenjen je začin za pire od krompira, čorbe, umake, jela od ribe, piletine, jagnjetine, povrća, kod pripreme namaza za sendviče miješanjem svježih listova sa sirom i skutom. Koristi se za pripremu finih mješavina začina zajedno sa estragonom, peršunom i vlašcem.

Kao što smo rekli, ima karakterističan miris po anisu koji je najintenzivniji u svježe ubranoj biljci. Korijen je tanak i vretenast. Stabljike su tanke i razgranate. Obično naraste u visinu od 30 do 70 cm. Listovi su perasti, zeleni. Cvjetovi su sitni, mali i sakupljeni u grozdaste cvasti. Cvjeta tokom kasnog proljeća i ljeta. Sjeme je crno i sadrži eterična ulja i gorke materije.

Prava krasuljica može da se uzgaja u bašti ili saksijama na balkonu. Zahtijeva propusno zemljište, dovoljno vlažno, ali sa dobrom drenažom. Ne podnosi zabarenost. Ph reakcija treba da je između 7 i 8. U sušnim godinama bolje uspijeva u polusjenci. Može da se sije od marta do jeseni. Brzo klija, a niče već posle 12 do 16 dana. Sjetva može biti direktna. Najbolje ju je obavljati sukcesivno, u više navrata. Na otvorenom se sije čim prođe opasnost od izmrzavanja, drugi put krajem juna, a treći u avgustu.

Razmak između redova se kreće od 45 do 70 cm. Dubina sjetve je jedan do dva centimetra. U redu ga ne treba posijati pregusto, jer biljke u fazi jedan do dva prava lista proređujemo na razmak između šest i 10 cm. U ponovljenom proređivanju, kada su biljke više od 10 cm, ostavlja se razmak od 25 cm. Počupane upotrebite na neki od gore navedenih načina. Potrebno je zalivanje. Od štetočina napadaju je puževi, lisne vaši i neke bolesti.

Odličan je izbor za povrtare koji njenim uzgojem mogu upotpuniti svoju ponudu.

Berba listova može početi kada je biljka veća od 10 cm, dva mjeseca od sjetve. Listovi se mogu brati cijelo ljeto. Svježe biljke su najaromatičnije. Potpuno osušeno lišće gubi svoja aromatična svojstva, ali zadržava ljekovita. Listove beremo prije cvjetanja i sušimo u hladu. Osušeni se najbolje čuvaju u zatvorenim staklenim teglama.

Sadrži dosta vitamina C, koji poboljšava imunološki sistem, mineralnih soli i joda. Prava krasuljica smanjuje nakupljanje tečnosti u tijelu, podstiče izlučivanje urina i eliminiše toksične materije iz organizma. Poboljšava probavljivost hrane, smanjuje pojavu opstipacije. Pomaže kod uboda insekata.

Svježe iscijeđen sok zaustavlja početak tuberkuloze pluća, vodene bolesti, služi za čišćenje krvi. Može da se pomeša sa sokom maslačka ili hajdučke trave kod problema s kožom i gihtom.

Čaj je odličan tonik za masnu kožu, a pomaže i kod problema kod konjuktivitisa, poboljšava probavu.

S upotrebom prave krbuljice treba biti oprezan jer može izazvati alergije. Prije upotrebe kao lijeka posavjetujte se sa svojim ljekarom. Imajte na umu da ulje od ove biljke sadrži metilkavikol koji ima toksična i kancerogena svojstva i zbog toga se ne preporučuje u terapijske svrhe.