Glenn Howlles, osnivač kompanije Howells: Riverside transformiše Novi Sad kroz održivi urbanizam i savremenu arhitekturu

U razgovoru sa arhitektom na projektu i osnivačem kompanije Howells Glennom Howllesom, saznajemo više o njegovoj viziji za projekat Riverside u Novom Sadu, izazovima transformacije industrijskih zona, i kako se ovaj projekat uklapa u globalne urbane trendove.

Kako vidite značaj projekta Riverside za Novi Sad, ne samo u smislu arhitekture, već i u kontekstu urbanog života?

- Riverside nije samo građevinski projekat, on je poziv na život uz rijeku, u okruženju koje kombinuje funkcionalnost, otvorenost i ljepotu. Novi Sad je grad sa izuzetnim potencijalom, i projekat kao ovaj je prilika da se taj potencijal pretoči u urbani prostor koji podstiče zajedništvo, inkluzivnost i novu dinamiku u svakodnevnom životu građana. Sa investicijom vrijednom 150 miliona evra, projekat obuhvata izgradnju 70.000 kvadrata, od kojih je 80% rezidencijalnog prostora, dok će preostalih 20% činiti komercijalne jedinice. Osim toga, jedan od posebnih kvaliteta projekta je to što će Novi Sad dobiti novi urbani dio grada sa sadržajima za igru i odmor, uključujući dva velika javna trga, pješačku ulicu i nove kulturne, komercijalne i sportske sadržaje, uključujući vrtiće za djecu. Naš cilj je stvoriti prostor u kojem će svi imati direktan pristup rijeci, čime se dodatno povezuje urbanistički razvoj sa prirodnim okruženjem.

Kako ste pristupili master planiranju jedne bivše industrijske zone u regionalnom kontekstu?

- Naš pristup master planu uvijek polazi od ljudi. Radimo u Londonu, Birmingemu i drugim gradovima Velike Britanije koji su prošli kroz slične transformacije gdje smo postindustrijske prostore pretvarali u vibrantne četvrti. U Novom Sadu primjenjujemo iste principe: integracija sa prirodnim resursima poput rijeke, oslonac na pješačke i biciklističke staze, stvaranje javnih trgova i kulturnih punktova, i sve to uz veliku pažnju prema lokalnom kontekstu. "Riverside" je projekat koji će doprinijeti stvaranju novih javnih sadržaja koji su nedostajali ovom dijelu grada.

Otvaranjem obale kroz pješačko-biciklističke veze, zelenije javne površine i bolju prohodnost prostora, očekuje se da Riverside donese značajna, mjerljiva poboljšanja u zdravlju, dobrobiti i kvalitetu svakodnevnog života stanovnika Novog Sada, posjetilaca i onih koji na posao putuju.

(Foto: Aleksandar Group)

Koji su elementi projekta najviše u skladu sa savremenim urbanističkim trendovima?

- To su prije svega otvaranje grada ka rijeci, kreiranje javnih prostora koji su zaista dostupni svima, zatim multifunkcionalnost koja podrazumijeva stanovanje, rekreaciju, rad i kulturu sve spojeno na jednom mjestu. Pored toga, ulaže se u zelenu infrastrukturu – parkove, sportske terene, dječije sadržaje, pa čak i padel. U okviru kompleksa, Aleksandar Group je obezbijedio i donaciju od 100 miliona dinara za unapređenje sportskih sadržaja, uključujući teretanu na otvorenom, parkovski mobilijar i terene za fudbal, košarku i odbojku. Takođe, preko jednog hektara zemljišta biće obezbijeđeno za zelene površine koje će se proširiti i očuvati, što čini ovaj projekat zaista posebnim i u skladu sa najboljim svjetskim praksama u urbanom planiranju.

Vaš studio je poznat po projektima poput London City Island-a, Royal Wharf-a, Paradise-a u Birminghamu. Kako se Novi Sad uklapa u tu mapu?

- Riverside ima sve što veliki urbani projekti zahtijevaju, a to je jasan identitet, snažnu lokaciju, i ambiciju da bude dugoročno relevantan. Vidim ga kao projekat koji je u rangu sa našim radovima u Londonu, ne po veličini, već po potencijalu da mijenja način na koji ljudi doživljavaju svoj grad. Novi Sad, iako manji od Londona ili Birmingema, ima izuzetne resurse koji omogućavaju stvaranje ovakvog urbanog centra. Uz saradnju sa JP Urbanizam Novi Sad i drugim lokalnim partnerima, želimo da stvorimo prostor koji ne samo da zadovoljava savremene urbane potrebe, već i doprinosi stvaranju bolje kvalitete života za sve njegove stanovnike.

Šta smatrate najvećim izazovom, a šta najljepšim dijelom rada na ovom projektu?

- Najveći izazov bio je kako transformisati trenutnu lokaciju u funkcionalnu i modernu urbanu cjelinu koja će se harmonično uklopiti u Novi Sad, pružajući novu vrijednost zajednici i stvarajući prostor za budući rast i razvoj grada. A najljepši dio, svakako, jeste osjećaj da radimo na projektu koji ima potencijal da obogati svakodnevni život ljudi. Sa većim javnim prostorima, sportskim i kulturnim sadržajima, stvaramo okruženje koje je ne samo ekonomski funkcionalno, već i društveno relevantno. To je odgovornost, ali i privilegija – stvarati mjesto koje će dugoročno doprinositi kvalitetu života.

Konačno, šta je za vas "arhitektura budućnosti"?

- Vjerujem da arhitektura budućnosti teži manje formalnoj izražajnosti, a više dugoročnoj održivosti i društvenoj relevantnosti. To je arhitektura koja ne troši, već vraća i koja ne dijeli, već povezuje. Projekat u Novom Sadu osmišljen je upravo u tom duhu, kao inkluzivna urbana cjelina koja spaja prirodno i izgrađeno, privatno i javno, lokalno nasljeđe i savremene potrebe. Vjerujemo da će ovaj prostor postati novo gravitaciono jezgro jednog zdravijeg, povezanijeg načina života uz rijeku.