Arijana Nikolić Vučinić, izvršna direktorica Savjeta stranih investitora - Jednostavniji, fleksibilniji i predvidljiviji sistem ključ za privlačenje održivih i dugoročnih investicija

Uprkos blagom rastu indeksa lakoće poslovanja tokom 2024. godine, Crna Gora i dalje se suočava sa brojnim izazovima koji otežavaju privlačenje produktivnih i dugoročnih investicija. Ključni izazovi, poput nedostatka transparentnosti, čestih izmjena zakonske regulative i niske efikasnosti javne uprave, i dalje usporavaju razvoj poslovnog ambijenta. Iako su ostvareni određeni pomaci, naročito u pojedinim regulatornim segmentima, pad produktivnih ulaganja i stagnacija u vladavini prava pokazuju da je neophodno odlučnije djelovanje institucija kako bi Crna Gora postala konkurentnija i privlačnija destinacija za investitore.

To je u intervjuu za eKapiju ocijenila izvršna direktorica Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori Arijana Nikolić Vučinić.

- Istakla bih da je tokom 2024. godine zabilježen blagi rast indeksa, ali nažalost, to ipak nije donijelo značajnije unapređenje poslovnog ambijenta. Navedeno potvrđuje i činjenica da već nekoliko godina Crna Gora bilježi sve manja ulaganja u produktivne investicione projekte, dok je rast prisutan uglavnom u sektoru nekretnina. Podsjetila bih i da brojni izazovi sa kojima se investitori suočavaju već duže vrijeme i dalje nijesu riješeni, što dodatno otežava poslovno okruženje. Među njima se posebno izdvajaju nedovoljna transparentnost u procesu donošenja odluka, česte izmjene zakonske regulative koje donose nestabilnost i nepredvidivost sistema, kao i niska efikasnost javne uprave - kazala je Nikolić Vučinić na početku razgovora za naš portal.

Ona podsjeća i da su strane direktne investicije od obnove nezavisnosti snažno unaprijedile crnogorski poslovni ambijent: kroz ulaganja u tehnologije, prenos dobre prakse, znanja i otvaranje novih radnih mjesta.

- To jasno pokazuje da Crna Gora, kao mala i uvozno orijentisana ekonomija, mora težiti što povoljnijem investicionom okruženju. Sigurno je da naša zemlja ne može biti konkurentna svojom veličinom tržišta, ali može i mora iskoristiti komparativne prednosti. Jednostavniji, fleksibilniji i predvidljiviji sistem ključ su da privučemo održive i dugoročne investicije.

- Ljudski kapital je prepoznat kao temelj razvoja svake ekonomije. Bez kvalitetnog obrazovnog sistema i dostupne, dobro obučene radne snage, nema održivog ekonomskog rasta. To smo prepoznali i u Savjetu stranih investitora, pa smo ove godine, u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, organizovali prvu konferenciju posvećenu razvoju ljudskog kapitala. Takođe, ljudski kapital je jedan od segmenata koji je i u Bijeloj knjizi prepoznat kao poseban izazov. Kao ključni problemi izdvajaju se nedovoljno reformisan obrazovni sistem, koji ne prati potrebe tržišta rada, slaba usklađenost znanja i vještina sa potrebama privrede, posebno u oblasti digitalnih kompetencija i vještina vezanih za zelenu tranziciju.

Važno je da ne zaboravimo da su investitori, kroz Bijelu knjigu, dali konkretne prijedloge za unapređenje u ovoj oblasti. Prije svega, potrebno je obezbijediti veću uključenost privrede i poslovnih asocijacija u proces obrazovnih programakako bi bili bolje usklađeni sa realnim potrebama tržišta. Takođe, neophodna su veća ulaganja u obrazovne institucije, naročito u segmentu tehnološkog napretka.

Vjerujem da je izuzetno važno dalje osnaživati princip dualnog obrazovanja, kroz snažniju saradnju između privrede i obrazovnog sistema, kako bi mladi sticali praktična znanja i iskustva. Kada je riječ o zadržavanju talenata, moramo kreirati dodatne programe podrške i stimulansa, uz kontinuirano ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije. To je proces koji zahtijeva vrijeme, ali ukoliko sistemski problemi ne budu riješeni, rizikujemo još veći odliv talenata i ozbiljnije posljedice po ukupnu ekonomiju Crne Gore.

- Nemam ni najmanju dilemu da je glavni faktor kojim se investitori vode pri donošenju odluke o ulaganju upravo sigurnost njihovog kapitala. Vladavina prava je stub investicionog ambijenta i prvi segment koji se analizira prilikom planiranja investicija. Podaci iz Bijele knjige za 2024. godinu pokazuju stagnaciju, ali bih podsjetila da su ostvareni određeni pomaci u regulatornom dijelu, što potvrđuje i dobijanje IBAR-a što je važan signal za investitore. Ipak, ključni izazovi i dalje ostaju sporost sudskih postupaka, što značajno otežava poslovanje, kao i selektivna primjena zakona.

Podsjećam da postoji jasan stav investitora da je neophodno jačanje kapaciteta pravosuđa i, ukoliko je moguće, formiranje posebnog dijela sudskog sistema koji bi se bavio finansijskim predmetima. Na taj način bi se, uz angažovanje kompetentnih stručnjaka, ubrzali postupci i istovremeno stvorila pravna praksa koja bi se dosljedno primjenjivala.

Neophodno je i dalje nastaviti reformu pravnog sistema – pojednostaviti procedure, modernizovati pravne okvire i dodatno uskladiti zakone sa praksama Evropske unije. To bi bio snažan iskorak ka stabilnijem i predvidljivijem poslovnom okruženju.

- Netransparentnost i česte promjene zakonskih rješenja i dalje ostaju među najvećim izazovima poreskog sistema. Upravo ta nepredvidivost stvara nesigurnost za privredu i otežava planiranje poslovanja.

U cilju unapređenja poreskog sistema, neophodno je početi od jačanja ljudskih kapaciteta. Potrebno je povećati broj i stručnost poreskih inspektora kako bi se zakonska regulativa primjenjivala dosljedno i jednako na sve subjekte. Paralelno, potrebno je unaprijediti digitalna rješenja u radu inspekcija i razviti efikasne platforme za prijavljivanje nepravilnosti. To bi u značajnoj mjeri osnažilo povjerenje u poreski sistem i doprinijelo njegovoj efikasnosti, a u krajnjem i transparentnosti.

- Moramo imati na umu da je za države sličnih geografskih karakteristika poput Crne Gore posebno važno da se obezbijedi infrastruktura koja omogućava brži prenos roba i usluga, jer se na taj način podstiče ravnomjeran razvoj svih segmenata društva i privrede.

U ovom trenutku, najveći izazov predstavlja putna infrastruktura. Kao odgovor na ovaj prepoznati izazov, neophodno je kreirati jasan plan ulaganja koji će obezbijediti kvalitetnu povezanost i razvoj svih regija naše države. Uporedo sa tim, važno je raditi i na ekonomskom jačanju područja koja će biti bolje povezana, kako bi se punim kapacitetom iskoristile nove mogućnosti.

Podsjetila bih i na značaj razvoja željezničkog saobraćaja, ali i posebno avio povezanosti Crne Gore. Kao turistička destinacija, naša zemlja mora biti mnogo dostupnija ključnim tržištima, što podrazumijeva otvaranje dodatnih avio-linija, kao i povećanje postojećih kapaciteta aerodroma, koji trenutno nijesu dovoljni da zadovolje potrebe turističke privrede.

Vjerujem da je jednako važno u vrh prioriteta staviti razvoj energetske i digitalne infrastrukture, jer su upravo ti segmenti preduslov za modernizaciju ekonomije i privlačenje novih investicija.

- Kao glavne izazove investitori su prepoznali nedostatak olakšica za sprovođenje zelene tranzicije, koja je u Bijeloj knjizi ocijenjena prosječnom ocjenom 3,9, kao i nizak nivo znanja o ovom procesu, kako kod nadležnih institucija, tako i kod privrednih subjekata. Takođe, regulatorni okvir i implementacija međunarodnih standarda i praksi ocijenjeni su lošije od prosjeka.

Istakla bih i da se među izazovima izdvajaju nedostatak vještina i nedovoljna tehnološka razvijenost, koji su ključni preduslovi za uspješnu zelenu tranziciju. Ujedno ne postoje jasno definisani kriterijumi mjerenja na državnom nivou, što značajno usporava ovaj proces, dok je ograničena dostupnost finansijskih sredstava dodatna prepreka njegovoj bržoj implementaciji.

Ipak, ohrabruje činjenica da pojedini sektori, poput turizma i energetike, već prepoznaju značaj zelene tranzicije i nude uspješne primjere dobre prakse. To pokazuje da postoji potencijal i da, uz pravi institucionalni i finansijski okvir, Crna Gora može ubrzati ovaj proces.

- Željela bih biti vrlo jasna – ukoliko Crna Gora želi unaprijediti poslovni ambijent i privući ozbiljne investicije, neophodno je uklanjanje postojećih barijera. Dio preporuka iz Bijele knjige je već u implementaciji i to je dobra vijest. Međutim, pojedine mjere traže duže vrijeme, ali je jasno da i investitori i građani očekuju brže reforme koje će donijeti vidljive rezultate.

Strani investitori su ovdje, ulažu i žele da ostanu partneri Crnoj Gori. Postoje pozitivni pomaci, ali potrebna je veća odlučnost kako bi se stvorilo konkurentno okruženje koje podstiče ulaganja, jača privredu i podiže kvalitet života. To je naročito važno u procesu evropskih integracija, gdje Crna Gora mora biti spremna i usklađena sa evropskim standardima.

Posebno zabrinjava pad produktivnih investicija sa preko 35% na svega 12% ukupnih ulaganja. Povratak povjerenja moguć je kroz stabilizaciju ambijenta, transparentne odluke i jednake uslove za sve. Prioriteti ostaju vladavina prava, efikasnija javna uprava, bolja dostupnost ljudskog kapitala i smanjenje administrativnih barijera. Samo tako naša država može postati konkurentnija i privući održiva ulaganja.

- Iskustvo drugih zemalja pokazuje da segmentacija podataka po sektorima omogućava jasniji pregled atraktivnih oblasti za strane investitore i razloge njihove privlačnosti. Na taj način investitori dobijaju bolji uvid u trendove i mogu prepoznati sektore sa najvećim potencijalom rasta i povrata.

Za donosioca odluka, ovakav model predstavlja pouzdanu osnovu za kreiranje dodatnih mjera i podsticaja kojima bi se podstakao razvoj sektora crnogorske ekonomije koji imaju značajan potencijal, ali još uvijek nijesu dovoljno konkurentni.

Zaključila bih time da uspostavljanje precizne klasifikacije dopinosi i većoj transparentnosti, kvalitetnijem strateškom planiranju i donošenju politika zasnovanih na realnim podacima, što bi značajno ojačalo privlačnost Crne Gore za održive i diversifikovane investicije.