Monserat Legoreta, Global Network Initiative - Šta uraditi kada Vlada cenzuriše sadržaj i traži podatke korisnika?

(Foto: Privatna arhiva)

Global Network Initiative (GNI) ima odgovor na ovo pitanje. Polazeći od činjenice da svaki dan, tehnološke kompanije dobijaju zahtjeve od vlada širom svijeta da cenzurišu sadržaj, ograniče pristup komunikacionim uslugama ili omoguće pristup podacima korisnika, i postavljajući pitanje kako kompanije najbolje mogu poštovati slobodu izražavanja i prava privatnosti svojih korisnika - gdje god da posluju, 2008. godine osnovan je GNI.

Platforma danas okuplja globalnu koaliciju od gotovo 100 članova, među kojima su kompanije, investitori, predstavnici civilnog društva i akademske zajednice.

Bez obzira na njihove razlike po određenim pitanjima, svi dijele zajedničku brigu zbog potencijalnih prekoračenja ovlašćenja od strane vlasti i važnosti pristupa tehnologiji koji u vidu ima ljudska prava, otkriva u razgovoru za portal eKapija programska saradnica GNI Monserat Legoreta (Montserrat Legorreta).

Ona je nedavno boravila u Beogradu povodom Nedelje privatnosti, događaja koji stavlja u fokus pitanja privatnosti i zaštite podataka o ličnosti, kroz diskusiju sa stručnjacima iz civilnog, privatnog i javnog sektora.

U razgovoru za naš portal, Legoreta otkriva da vlade sve više koriste sofisticirane tehnologije koje im omogućavaju direktan pristup podacima, bez potrebe da ih traže od posrednika. Razgovarali smo o tome kako kompanije da se zaštite, ali i potražili odgovor na pitanje kako nove tehnologije, poput 5G i vještačke inteligencije, utiču na izazov zaštite privatnosti.

eKapija: Kako biste opisali stanje zaštite privatnosti u Srbiji i globalno? Koje su glavne brige koje kao društvo imamo u vezi sa ovim pitanjem?

- Povećana zavisnost od informaciono-komunikacionih tehnologija stvorila je više prilika za nadzor i kršenje privatnosti. To uključuje direktan pristup, "gdje vlasti direktno pristupaju tokovima podataka, bez potrebe da ih traže ili čak obaveste pružaoce usluga koji prikupljaju i/ili prenose podatke kao dio svojih usluga" (GNI Definisanje Direktnog Pristupa). Spyware (špijunski softver) takođe predstavlja značajnu prijetnju privatnosti globalno. Špijunski softver ili softver za provalu, omogućava onima koji ga posjeduju da neprimjetno prodru u korisničke uređaje i naloge kako bi pregledali ili manipulisali sadržajem i podešavanjima.

eKapija: GNI je pokrenuta 2008. godine da bi se odgovorilo na pitanje kako tehnološke kompanije najbolje mogu poštovati slobodu izražavanja i prava privatnosti svojih korisnika - gdje god da posluju. Ukratko, šta je odgovor na ovo pitanje?

- GNI se fokusira na odgovorno donošenje odluka kompanija u odgovoru na pritiske, zahtjeve i ograničenja vlada. Principi GNI i smernice za sprovođenje pružaju okvir koji kompanije mogu koristiti kako bi razumjele, procijenile i odgovorile na ove izazove na način koji najbolje štiti prava njihovih korisnika. GNI čine organizacije civilnog društva, kompanije, investitori i akademici koji se udružuju kako bi učili i sarađivali na ovim pitanjima.

eKapija: Informaciono-komunikacione kompanije, organizacije civilnog društva i vlade često imaju različite interese i tačke gledišta kada je riječ o pravima privatnosti. Međutim, šta bi mogao biti njihov zajednički interes?

- GNI okuplja globalnu koaliciju od gotovo 100 akademskih, civilnih, kompanijskih i investitorskih članova. Neki od naših članova mogu imati razlike po određenim pitanjima, ali svi dijele zajedničku brigu zbog potencijalnih prekoračenja ovlašćenja od strane vlasti i važnosti pristupa tehnologiji koji u vidu ima ljudska prava.

GNI pruža smjernice za kompanije kako da zaštite pravo na privatnost svojih korisnika (Foto: docstockmedia/shutterstock.com)

eKapija: Koji su najveći pravni i praktični izazovi s kojima se kompanije suočavaju pokušavajući da zaštite privatnost korisnika od zahtjeva vlada?

- Preširoke zakonske odredbe zajedno sa nedostatkom efikasnog nadzora i odgovornosti za sprovođenje zakona i tajne službe. Vlade sve više pristupaju sofisticiranim tehnologijama (špijunski softver, alati za dubinsku analizu paketa) koji im omogućavaju direktan pristup podacima, bez potrebe da ih traže od posrednika. Prijetnje lokalnom osoblju takođe predstavljaju izazov. Tokom Nedelje privatnosti, održali smo radionicu gdje su učesnici simulirali ulogu predstavnika telekomunikacionih kompanija. Scenario je prikazao neke izazove s kojima se kompanije suočavaju kada se bave zahtjevima vlada za informacijama, i okvir koji GNI kompanije koriste za odgovor na ove zahtjeve. Rizici po privatnost razlikuju se u zavisnosti od vrste tehnološke kompanije. GNI je takođe sarađivala sa partnerskim organizacijama u stvaranju resursa koji pomažu zainteresovanim stranama da identifikuju i reše ove rizike. Alat "Across the Stack" razvijen od strane GNI i BSR je odličan resurs koji opisuje tehnološki ekosistem i sa kojim uticajima na ljudska prava se različite kompanije suočavaju. Cilj alata je stvaranje pristupa cjelokupnom ekosistemu, koji se zasniva na ljudskim pravima.

Resurs "Country Legal Frameworks" analizira pravno okruženje u različitim zemljama gdje vlade presreću komunikacije, dobijaju pristup podacima o komunikacijama ili ograničavaju sadržaj komunikacija, prikazujući najveće rizike po privatnost korisnika u različitim zemljama.

eKapija: Zaštita prava privatnosti od zahtjeva vlada je jedna strana priče. Druga strana je kada kompanije prodaju ili prenose naše podatke, uključujući lične informacije (ime, broj telefona itd.) trećim stranama. Imaju li pravo to da rade?

- GNI je pozvao na veću regulaciju posrednika podataka trećih strana. Naše smjernice za sprovođenje zahtijevaju od članica da "upotrebe najbolje napore kako bi obezbijedile da poslovni partneri, investicije, dobavljači, distributeri i drugi relevantni povezani subjekti prate principe", i razjašnjavaju da će se "politike i postupci koje usvoje kompanije koje učestvuju baviti situacijama gde vlade mogu postaviti zahtjeve putem posrednika i drugih trećih strana kako bi izbjegle domaće pravne procedure".

eKapija: Neke od članica GNI uključuju Vodafone, Ericsson, Microsoft, Telenor, Yahoo. Da li imate članove iz Srbije i regiona?

- Telenor više ne posluje u regionu, ali Orange još uvijek posluje u Moldaviji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj. Iako Vodafone više nije član, Vodacom, koji posluje na različitim tržištima u Africi, nedavno se pridružio. Članice GNI nisu ograničene na telekomunikacione kompanije, a mnoge internet kompanije takođe posluju u Srbiji i širem regionu. Platforme, cloud i softverske kompanije poput Cloudflare, Google, Meta, Microsoft, Yahoo i Zoom su sve članice GNI koje posluju u regionu. Pokrećemo razgovore sa privatnim kompanijama u regionu u vezi sa našim radom.

eKapija: Google i Meta su takođe članice GNI. Kako biste ocijenili njihovu politiku privatnosti s obzirom na brojne zabrinutosti i optužbe za kršenje privatnosti korisnika s kojima su se obje kompanije suočavale?

- Naš rad u GNI fokusira se na to kako ove kompanije reaguju na zahtjeve, pritiske i ograničenja vlada. Na tom polju, naš višestruki odbor, koji uključuje NVO, akademske ustanove i investitore, dosljedno je utvrdio da ove kompanije sprovode GNI principe i smjernice za sprovođenje i da postižu poboljšanja tokom vremena. Možete pročitati više o ovim utvrđenjima i njihovom značenju u najnovijem izvještaju o javnoj procjeni GNI.

Razgovori među članicama GNI u kontekstu učenja i politike obuhvataju različite izazove, uključujući i to kako se sistem i regulative mogu postaviti na način koji podstiče prioritetizaciju prava poput privatnosti. Primjera radi, kako se sprovodi Akt o digitalnim uslugama (DSA) u Evropi, GNI je pružila povratne informacije o kvalitativnim i kvantitativnim obrascima izvještavanja za posredničke usluge, hosting usluge, online platforme i pretraživače.

eKapija: Kako nove tehnologije, poput generativnih modela vještačke inteligencije, utiču na zaštitu privatnosti? Šta bi trebalo najviše da nas brine, bilo sa stanovišta kompanija ili pojedinaca?

- GNI pažljivo prati nove tehnologije i njihov potencijalni uticaj na ljudska prava. To uključuje sve, od tehnologija direktnog pristupa koje razvijaju ne-članice GNI do 5G i AI tehnologija čiji su pioniri članice GNI. Ispituje se u kojoj mjeri ove tehnologije mogu promijeniti odnose između vlada i kompanija u zajedničkim pozivima za učenje i putem naših periodičnih procena kompanija. Pored toga, GNI je učestvovao sa projektom UN B-Tech u stvaranju niza osnovnih dokumenata koji analiziraju kako se međunarodni okvir ljudskih prava može primijeniti na vještačku inteligenciju.

M. Dedić