Banke u regionu pred digitalnom transformacijom – Brzina prilagođavanja odlučuje o tržišnoj poziciji

Brza primjena bankarskog regulatornog okvira biće korisna za klijenate i industriju, bezbjednost podataka, jednostavnost procesa i stabilnost organizacija, poručila je predsjednica izvršnog odbora Alta banke Una Sikimić. Ipak, dodala je, za uspjeh su ključni vrijeme i jednostavnost procesa.

Sikimić je bile učesnica panela panela "Digitalizacija Zapadnog Balkana: Od nacionalnih rješenja do povezanog digitalnog tržišta" koji je održan tokom konferencije Infintech. Konferencija u tivatskom Porto Montenegru, organizovala je kompanija Logate.

Sikimić je navela da su ponude banaka na tržištima različite kao i nivoi implementacije evropskih procesa, pa postoji značajan prostor za poboljšanje.

- Brza primjena regulatornog okvira biće u korist klijenata i industrije, bezbjednosti podataka, jednostavnosti procesa i na kraju – stabilnosti organizacije. Ali se i dalje ne govori o potpunom procesu digitalnog ulaganja koje možemo obezbijediti klijentu, pa postoji veliki prostor za poboljšanje. Uspjeh zavisi od jakog priliva investicija i vođenja projekata a regulacija će pomoći svima da budu bolji - navela je ona, piše Media Biro.

Upitana o ulaganjima i kako će se tradicionalne banke snaći, da li će gubiti klijente tokom integracije i uspostavljanja interoperabilnosti, Sikimić je naglasila da je ključno vrijeme, jer institucija koja brzo usvoji sve globane trendove, usluge i mogućnosti, pobijediće konkurenciju i obezbijediti velika ulaganja.

- Za klijente je ključna riječ jednostavnost jer će kompanije, banke, e-komerc i e-institucije nositi dio jednostavnih proizvoda dok se budemo prilagođavali i bili fleksibini za klijente, što će paralelno ojačati našu tržišnu poziciju - istakla je Sikimić.

Načelnik Direkcije za informacionu bezbjednost (CIRT) u Ministarstvu javne uprave Dušan Krkotić naveo je da je Crna Gora uvojila dio evropske regulative u junu i za to dobila zeleno svjetlo Evropske komisije, te da će uskoro biti usvojena i akta koja će regulisati tehnička i organizaciona rješenja.

- Želimo da naučimo od zemalja EU kako ne bismo ponavljali njihove greške. Kako bi naši građani koristili digitalni novčanik, po ulasku u Evropsku uniju, banke će morati da pristanu na ove zahtjeve klijenata. Naš cilj je da svima obezbjedimo da koriste digitalnu identifikaciju, ali je za to potrebna interoperabilnost sistema i saradnja privatnog i javnog sektora - naveo je Krkotić.

O digitalnom identitetu i interoperabilnosti i šta će u tim procesima značiti sajber bezbjednost, kazao je da su Crna Gora i CEFTA već potpisala bilateralne sporazume sa zemljama regiona radi priznavanja dokumentacije, te da će uskoro dokumenta potpisati i sa Albanijom i Bosnom i Hercegovinom - čime će postati prva koja je proces okončala sa svim državama Zapadnog Balkana.

Naglasio je da je sajber bezbjednost ključna zbog fleksibilnosti i menadžmenta cijelog sistema.

Rukovodilac Sektora za razvoj digitalnog ekosistema i kartičnog poslovanja Moldindconbank Petar Stefanović istakao je da Moldavija kao mala zemlja ima prednost, što kao mala zemlja može da proba nove stvari, bez da ulaže napor kao one sa većim tržištima te da su do sada postigli impresivne rezultate.

- Država sada ima plan da integriše digitalne usluge u javnu administraciju, proces se agresivno sprovodi. Tradicionalne banke su završene, ali još nisu mrtve i dalje imamo klijente. Moramo da se prilagodimo, da budemo fleksibilni, zahtjevi klijenata su sve viši, očekivanja su veća i svaka banka mora da odluči za sebe. Vjerujem u ekosisteme, mislim da je to pravi smjer razvoja. Kada imate diverzifikaciju, onda imate mogućnosti. Ne mislim da su banke mrtve - naveo je Stefanović.

Dodao je i da njegove tvrdnje potvrđuje činjenica da 1,5 miliona Moldavaca posjeduje njihove bankovne kartice.

Menadžer prodaje i razvoja poslovanja u kompaniji Evrotrust za regiju Balkana, Vladislav Vasilev je kazao da smatra da je Zapadni Balkan bliži implementaciji evropskog zakonodavstva nego što svi misle, te da su taj pravac prihvatile sve države i da imaju tehnologiju. Naglasio je da regija ne treba da čeka pristupanje već da aktivno radi na tom procesu, pa glavni cilj treba da bude interoperabilnost.

On je naveo da će digitalne identifikacije riješiti dio problema ali da se sigurnost i povjerenje moraju zaraditi, dok će korisnici imati olakšice jer neće morati da se identifikuju više puta.

- Možete da podijelite dio informacija koje banka zahtijeva, ne morate da podijelite sve. Tako radimo trenutno i tako bi trebalo da bude - dozvola i pristanak klijenta su ključni. Trebaće vremena da uvrstimo interoperabilnost, ali je destinacija zacrtana pa nas čeka još rada. Crna Gora radi odličan posao sa bilateralnim sporazumima, to je odličan način za sprovođenje legislacije… - naglasio je Vasilev.

Moderatorka panela, članica Upravnog odbora i direktorka marketinga Addiko banke u Crnoj Gori Danijela Vuksanović, navela je da države rade na ulasku u EU, dok tržišta rade na interoperabilnosti.

Uvodni govornik na panelu bio je izvršni potpredsjednik kompanije GTech Ibrahim Ozturk a kazao je da AI značajno utiče jer je njegova upotreba rasprostranjena, ali da njegova primjena neće biti održiva bez odgovarajućeg okvira za upravljanje digitalnim bankarstvom.

Ističe da korisnici traže rješenja problema i brze odgovore, što AI olakšava, ali da se banke moraju spremiti za ove procese jer njihova konkurencija sigurno hoće.

Naglasio je da od količine podataka važniji njihov kvalitet i odluke do kojih dovode, te da je izazovna sistemska integracija AI sistema u bankarstvu. Pojasnio je da je potreban okvir gdje bankarstvo, podaci, inteligencija i integracija rade zajedno, kako bi se postiglo instant i pametno povezivanje.