Svjetska banka podigla prognozu rasta ekonomije Crne Gore na 3,3%

Svjetska banka poboljšala je prognozu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu, pa bi, prema najnovijim projekcijama, BDP Crne Gore trebalo da poraste 3,3% u ovoj godini. To je u odnosu na aprilske procjene poboljšanje od 0,4 procentna poena.

Prognoza za 2027. blago je snižena, sa 3,1 na tri odsto, dok se za 2028. očekuje rast od 3,1%.

U aprilu je Svjetska banka očekivala da Crna Gora u 2026. raste istim tempom kao Zapadni Balkan, dok je nova prognoza stavlja nešto iznad regionalnog prosjeka od 3,1%.

U Ekonomskom izvještaju za Evropu i Centralnu Aziju, Svjetska banka navodi da će ekonomija Kosova porasti 3,6%, a Albanije 3,4% u ovoj godini. Za Sjevernu Makedoniju prognoziran je rast od 3,2%, Srbiju 3,1%, a Bosnu i Hercegovinu 2,4%.

Prema izvještaju, u Crnoj Gori su se efekti jednokratnog podsticaja iz prošle godine, proisteklog iz reforme Evropa sad 2, kojom su povećane zarade kroz smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje, u međuvremenu izgubili, pa je nominalni rast zarada sada niži od inflacije.

- Istovremeno su realne zarade u zemljama Centralne Azije rasle više nego dvostruko brže od prosjeka regiona Evrope i Centralne Azije (ECA), podržavajući otpornu privatnu potrošnju. Takvu snagu podržali su zategnuto tržište rada, snažan rast privatnog sektora i velika povećanja zarada u javnom sektoru u pojedinim zemljama. Na primjer, Kirgiska Republika zabilježila je najbrži rast realnih zarada u ECA regionu, podstaknut značajnim povećanjem plata u javnom sektoru u aprilu - navodi SB.

Kako dodaje, napredak u sprovođenju strukturnih reformi i dalje je neujednačen, dok razlike u odnosu na zemlje sa visokim prihodima ostaju izražene, posebno u Centralnoj Aziji. Evropska unija i dalje predstavlja snažno uporište za strukturne reforme, naročito na Zapadnom Balkanu, u Moldaviji i Ukrajini.

SB ocjenjuje da će infrastrukturni projekti ostati važni pokretači rasta u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, dok će turizam i građevinarstvo nastaviti da podržavaju ekonomsku aktivnost u Albaniji.

- Kako se budu smanjivale neizvjesnosti povezane sa izborima i političkom situacijom, snažnije investicije trebalo bi da podstaknu rast u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Srbiji - navodi se.

Albanija, Moldavija i Crna Gora prednjače u sprovođenju reformi. Crna Gora je pokazala najsnažniji zamah, uz napredak u fiskalnom upravljanju i upravljanju državnim preduzećima, digitalizaciji poreske administracije, obnovljivim izvorima energije i integraciji u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), piše u izvještaju.

- Albanija i Crna Gora ojačale su fiskalne institucije, dok su Srbija i Crna Gora napredovale u reformi državnih preduzeća. Ostale nedavne mjere uključuju finansiranje malih i srednjih preduzeća i oporezivanje imovine u Albaniji, trgovinsku integraciju na Kosovu, reforme obrazovanja i pravosuđa u Sjevernoj Makedoniji, kao i uvođenje cijene ugljenika i olakšavanje trgovine u Srbiji - dodaje se u izvještaju.