Šta Crna Gora najviše uvozi i izvozi: Milijarde otišle na mašine, hranu i gorivo

Crna Gora je za prvih osam mjeseci ove godine ostvarila ukupnu spoljnotrgovinsku robnu razmjenu vrijednu 3,37 mlrd EUR, što je 2,4% više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku MONSTAT. Uvoz je dostigao gotovo tri milijarde eura, a među najzastupljenijim uvoznim kategorijama bili su mašine i transportna oprema, hrana i žive životinje, razni gotovi proizvodi, hemijski proizvodi i mineralna goriva. Na drugoj strani, Crna Gora je najviše izvozila mineralna goriva, proizvode od metala, hranu i žive životinje, hemijske proizvode i pića. Ukupna vrijednost izvoza iznosila je 372,9 mil EUR, dok je uvoz bio 2,99 milijardi, pa je trgovinski deficit dostigao gotovo 2,62 mlrd EUR.

Prema podacima MONSTAT-a, u periodu januar-avgust 2026. godine Crna Gora je izvezla robu u vrijednosti od 372,9 mil EUR, dok je uvezla 2,99 mlrd EUR robe.

U poređenju sa istim periodom 2025. godine, izvoz je porastao za dva odsto, a uvoz za 2,5%.

Pokrivenost uvoza izvozom ostala je na svega 12,5%, odnosno na istom nivou kao godinu ranije.

To praktično znači da se na svakih 100 eura vrijednosti uvezene robe iz Crne Gore izveze robe vrijedne tek 12,5 eura.

Najveći problem i dalje predstavlja trgovinski deficit. Razlika između uvoza i izvoza za prvih osam mjeseci iznosila je 2,62 mlrd EUR, dok je u istom periodu 2025. godine deficit bio oko 2,56 milijardi.

Prema podacima MONSTAT-a, trgovinski bilans Crne Gore pogoršan je za oko 65 mil EUR u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

Mjesečni podaci pokazuju da je deficit bio prisutan tokom svakog mjeseca ove godine.

Najveća vrijednost uvoza zabilježena je u junu, kada je iznosio 443,6 mil EUR, dok je najveći mjesečni izvoz ostvaren u avgustu - 57,5 miliona.

Upravo je avgust donio i jednu od rijetkih povoljnijih mjesečnih slika: izvoz je dostigao 57,5 miliona eura, što je više nego u bilo kojem od prvih sedam mjeseci ove godine.

Ipak, ni tako povećan izvoz nije bio dovoljan da značajnije promijeni ukupnu sliku, jer je uvoz u istom mjesecu iznosio 383 miliona eura.

Pored mineralnih goriva, hrane, mašina i vozila, značajan dio spoljnotrgovinske razmjene Crne Gore čine i hemijski proizvodi, proizvodi od metala, razni gotovi proizvodi, tekstil, namještaj i drugi proizvodi.

U prvih osam mjeseci ove godine Crna Gora je uvezla 352,96 mil EUR hemijskih proizvoda, što je 4,5% više nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, izvoz hemijskih proizvoda iznosio je 41,52 mil EUR, ali je smanjen za 16,5%.

Značajnu stavku uvoza predstavljaju i razni gotovi proizvodi, kojih je uvezeno za 425,81 mil EUR, odnosno 5,3% više nego godinu ranije. U ovoj kategoriji posebno se izdvajaju odjeća, sa uvozom od 106,44 mil EUR, namještaj i djelovi sa 79,4 miliona, te razni gotovi proizvodi sa 118,8 mil EUR.

Kod izvoza, ova kategorija je znatno skromnija – 19,6 mil EUR, što je 14,9% manje nego u prvih osam mjeseci 2025. godine.

Crna Gora je u periodu januar–avgust uvezla i 422,4 mil EUR proizvoda svrstanih po materijalu, dok je izvoz ove grupe iznosio 40,8 miliona.

Izdvaja se izvoz obojenih metala, vrijedan gotovo 27 mil EUR, što predstavlja rast od čak 189,3% u odnosu na prošlu godinu.

Kod hrane i živih životinja, uvoz je dostigao 572,9 mil EUR, dok je izvoz iznosio 41,65 miliona.

Izvoz ove kategorije povećan je za 20,8%, što predstavlja jedan od značajnijih pozitivnih pomaka u strukturi crnogorskog izvoza.

Zanimljivo je i kretanje u sektoru pića i duvana. Uvoz je iznosio 137,7 mil EUR, od čega se 102,3 miliona odnosilo na pića, dok je izvoz pića dostigao 23,1 mil EUR, uz rast od 15,5%.

Među ostalim kategorijama, Crna Gora je uvezla 123 mil EUR tekstila i tekstilnih proizvoda, 80,9 miliona eura proizvoda od kamena, gipsa, keramike i stakla, 41,3 miliona eura proizvoda papirne industrije, dok je uvoz obuće, kapa i modnih dodataka iznosio 44,4 miliona eura.

Na strani izvoza, pored električne energije i mineralnih goriva, značajnije vrijednosti ostvarene su kod baznih metala i proizvoda od osnovnih metala – 44 miliona eura, hrane, pića i duvana – 34,6 miliona, kao i proizvoda od drveta – 25,4 miliona eura.

Podaci pokazuju da je Srbija ubjedljivo najvažniji pojedinačni spoljnotrgovinski partner Crne Gore.

U prvih osam mjeseci ove godine iz Crne Gore je u Srbiju izvezeno robe u vrijednosti od 90,8 mil EUR, dok je iz Srbije uvezeno 524,1 mil EUR.

To znači da je Crna Gora sa Srbijom ostvarila trgovinski deficit od oko 433,3 mil EUR.

Ipak, u odnosu na prošlu godinu izvoz u Srbiju je smanjen – sa 96,7 miliona na 90,8 mil EUR, dok je uvoz povećan sa 512,5 miliona na 524,1 mil EUR.

Drugi najznačajniji izvozni partner je Bosna i Hercegovina, u koju je plasirano robe za 40,9 mil EUR, dok je treća Slovenija, sa izvozom od 27,2 miliona.

Kod uvoza, poslije Srbije slijede Kina sa 384,4 miliona eura i Njemačka sa 270,2 mil EUR.

Evropa ostaje dominantno tržište crnogorske robne razmjene.

Na evropske zemlje odnosilo se 79,3% ukupnog uvoza i čak 94 odsto ukupnog izvoza Crne Gore u prvih osam mjeseci 2026. godine.

Sa državama članicama Evropske unije Crna Gora je ostvarila uvoz od 1,36 mlrd EUR, dok je izvoz iznosio 124,7 miliona eura.

U odnosu na prošlu godinu, uvoz iz EU povećan je sa 1,28 milijardi na 1,36 mlrd EUR, dok je izvoz porastao sa 109,3 miliona na 124,7 mil EUR.

Trgovinski deficit sa EU tako je dostigao 1,23 milijarde eura.

Među članicama EU, najveća vrijednost uvoza ostvarena je iz Njemačke – 270,2 miliona eura, Italije – 177,7 miliona i Hrvatske – 183,8 miliona eura.

Najviše robe iz Crne Gore otišlo je u Sloveniju, 27,2 miliona eura, Poljsku 13,2 miliona i Dansku 12 miliona eura.

Sa članicama CEFTA-e Crna Gora je u prvih osam mjeseci ostvarila izvoz vrijedan 182,3 mil EUR, dok je uvoz iznosio 785,1 mil EUR.

Izvoz prema CEFTA partnerima povećan je za više od 14 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine.

Najveći rast izvoza zabilježen je prema Bosni i Hercegovini i Kosovu, dok je izvoz prema Srbiji smanjen.

Prema Bosni i Hercegovini izvoz je povećan sa 28,6 miliona na 40,9 mil EUR, dok je prema Kosovu porastao sa 17,6 miliona na 27,1 milion eura.

Uvoz iz Bosne i Hercegovine smanjen je sa 163 miliona na 140,7 miliona eura.

Posebno se izdvaja Kina.

Crna Gora je tokom prvih osam mjeseci iz Kine uvezla robu vrijednu 384,4 mil EUR, što predstavlja 12,8% ukupnog crnogorskog uvoza.

U odnosu na isti period 2025. godine, uvoz iz Kine povećan je za više od 33,5 mil EUR. Istovremeno, crnogorski izvoz u Kinu iznosio je svega 7,5 mil EUR, zbog čega je deficit u trgovini sa tom zemljom dostigao gotovo 377 miliona eura.

Podaci tako pokazuju veoma izraženu neravnotežu u robnoj razmjeni sa Kinom.

Podaci o strukturi robne razmjene pokazuju da je Crna Gora za osam mjeseci uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 572,9 mil EUR, što je 1,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Izvoz te grupe proizvoda dostigao je 41,6 miliona eura, uz rast od 20,8 odsto.

Među važnijim uvoznim kategorijama su meso i proizvodi od mesa, mliječni proizvodi i jaja, žitarice, povrće i voće, kafa, čaj, kakao i začini, kao i različiti proizvodi za ishranu.

Kod izvoza hrane, posebno je izražen rast izvoza ribe i prerađevina od ribe, žitarica i proizvoda od žitarica, povrća i voća.

Jedna od interesantnijih promjena vidljiva je u izvozu proizvoda svrstanih po materijalu.

Njihov izvoz povećan je sa 23,5 miliona na 40,8 mil EUR, odnosno čak 73,4%.

Izdvaja se izvoz obojenih metala, koji je porastao sa 9,3 miliona na 27 mil EUR, odnosno gotovo tri puta.

S druge strane, izvoz mašina i transportnih uređaja smanjen je sa 48,2 miliona na 32,4 mil EUR, odnosno za 32,7 odsto.

U okviru te kategorije posebno je smanjen izvoz ostalih transportnih sredstava i opreme - sa 22,5 miliona na osam miliona eura.

Ukupni podaci za prvih osam mjeseci pokazuju da crnogorska robna razmjena sa inostranstvom raste, ali da se istovremeno ne mijenja suštinska karakteristika domaće trgovine – izrazita zavisnost od uvoza.

Vrijednost ukupnog uvoza je više od osam puta veća od vrijednosti izvoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom ostala na svega 12,5 odsto.

Značajno je što se rast izvoza bilježi u pojedinim kategorijama – od mineralnih goriva, preko hrane i baznih metala, do određenih proizvoda od drveta – ali je taj rast nedovoljan da bi značajnije smanjio trgovinski jaz.

MONSTAT navodi da statistika robne razmjene sa inostranstvom predstavlja važan izvor podataka za kreatore ekonomske politike i donosioce odluka, kao i osnov za izradu statistike platnog bilansa i nacionalnih računa, pripremu međunarodnih pregovora i analizu poslovanja.

Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni zasnivaju se na carinskim deklaracijama o uvozu i izvozu, koje Uprava za statistiku preuzima od Uprave carina i statistički obrađuje.