Zajedničko tržište kao šansa za region – Više konkurentnosti, otpornosti i prostora za rast

Svaka vlada u ovom regionu opredijelila se za ekonomski rast u korist svojih građana, i to s pravom. Ali rast zahtijeva veće tržište i pristup velikim tržištima, a to se može postići samo zajedničkim regionalnim djelovanjem.

To je poručio generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju RCC Amer Kapetanović najavljujući panel "Jedan region. Jedno tržište. Jedna reformska agenda" koji je održan u okviru Konferencije o ekonomiji koju organizuje Privredna komora Crne Gore.

- Svi smo jasno napravili svoj evropski izbor. Ali postoji još jedan izbor koji niko drugi ne može napraviti umjesto nas: rascjepkanost ili snaga zajedničkog tržišta. Rascjepkanost nas čini malim, sporim i izloženim. Zajednički nastup čini nas konkurentnijim, otpornijim i težim za ignorisati - kazao je Kapetanović.

On je pozvao na brže djelovanje svih aktera.

- Svjet nas neće čekati i zato je potrebno da se dogovorimo i djelujemo brže nego što se promjene u njemu dešavaju - kazao je on.

Moderatorka panela, Tanja Bošković, rukovoditeljka projekta u GIZ-u, kazala je da izazovi sa kojima se suočavaju ekonomije Zapadnog Balkana ne poznaju granice, zbog čega je potrebno dalje jačati regionalnu ekonomsku povezanost. Ona je istakla da koncept "jednog regiona, jednog tržišta i jedne reformske agende" treba posmatrati kroz konkretne aktivnosti usmjerene na uklanjanje prepreka, bolje povezivanje ekonomija i oslobađanje zajedničkog ekonomskog potencijala regiona.

Ministar ekonomskog razvoja Crne Gore Nik Đeljošaj kazao je da je Konferencija važan događaj za realizaciju Berlinskog procesa, odnosno pripremu za zajedničko regionalno i tržište Evropske unije. Naglasio je da se nije previše odmaklo po pitanju jedinstvenog tržišta, te da je politika nadvladala ekonomiju u regionu.

- Crna Gora je dosta odmakla na putu ka EU i ohrabruje što ćemo iskustvo podijeliti sa zemljama regiona kako bi im pomogli da i oni što prije budu dio EU. Crna Gora je spremna da se pokaže kao dobar komšija i partner, jer sa svima imamo fenomenalnu saradnju. Mislim da smo zato odmakli u pristupanju EU. Ekonomija želi, privreda želi, na redu su administracije da im pruže ono što mogu, pobošljaju uslove priređivanja, povećaju spremnost i odgovornost - naveo je Đeljošaj.

Dodao je da za razvoj nije dovoljno samo ukidati procedure, već su potrebne korijenite promjene i doprinios razvoju tržištu regiona, jer je to dobro za ekonomije njegovih država. Đeljošaj je naglasio da je važno da se projekti CEFTA-e što prije realizuju. jer će umanjiti barijere za privredu, te da će Crna Gora nastaviti saradnju sa državama regiona, uz nadu da će se sve naći na tržištu EU.

Mimoza Kusari-Lila, ministarka industrije, preduzetništva i trgovine Kosova, smatra da zemlje regiona dijele evropski cilj, a da ujedinjeno tržište ovog prostora predstavlja veliku vrijednost za Evropu.

- Potrebno je da budemo svjesni sopstvenih vrijednosti i to treba da bude dio zajedničke ponude Zapadnog Balkana prema EU. Vidljiv je naš napredak ali se EU tržište ubrzano i dramatično mijenja i moramo ubrzati aktivnosti - rekla je Kusari-Lila.

Ukazala je da se mora raditi na digitalizaciji graničnih postupaka, priznavanju diploma i profesionalnih kvalifikacija, te koristiti razvojne prednosti pojedinih zemalja kao razvojnu mogućnost cijelog regiona.

Besar Durmishi, ministar ekonomije Sjeverne Makedonije, kazao je da regionalna saradnja treba da bude usmjerena na povezivanje kompanija i razvoj regionalnih lanaca vrijednosti. Istakao je da zemlje Zapadnog Balkana imaju komplementarne kapacitete u proizvodnji, metalskoj industriji, inženjeringu, testiranju i uslugama, koje bi kroz bolju međusobnu povezanost mogle zajedno ostvariti veći potencijal.

- Umjesto da svaka privreda radi za sebe, možemo udružiti kapacitete i stvoriti regionalni lanac vrijednosti od kojeg svi možemo imati koristi - kazao je Durmishi.

On je naglasio da je za dalji razvoj regiona važno ulagati u naprednu proizvodnju, inženjering, dizajn i pametnu specijalizaciju, ističući da kompanije granice između država prije svega posmatraju kroz trošak, vrijeme, novac i rizik.

Prema njegovim riječima, uklanjanje tih prepreka i unapređenje industrijske infrastrukture može dodatno ojačati povezanost Zapadnog Balkana i njegovo uključivanje u globalne lance snabdijevanja.