EIB u Crnu Goru uložio 1,5 mlrd EUR - Investitori hoće stabilnost, ulaskom u EU nije sve riješeno
(Foto: Media Biro)
To je ocijenjeno na panelu "Partnerstvo za održivu budućnost: Od investicija do konkretnih rezultata", održanom u okviru konferencije "Održivo liderstvo - od odluke do uticaja" u organizaciji Vijesti.
Šef kancelarije Evropske investicione banke (EIB) u Crnoj Gori Davor Kunc kazao je da je ta institucija do sada u različite sektore u Crnoj Gori plasirala oko milijardu i po eura.
- Prije svega, tu je saobraćaj, 80 mil EUR je uloženi u modernizaciju magistralnih i regionalnih puteva. Prisutni smo i u sektoru voda i zaštite životne sredine. Pokrivamo deset opština, odnosno dobar dio centralnog i sjevernog dijela zemlje - naveo je Kunc.
Najavio je i novu investiciju u zdravstveni sistem, navodeći da je tokom ove sedmice u Crnoj Gori boravila misija EIB-a iz centrale u Luksemburgu, koja će biti uključena u projekat nabavke medicinske opreme vrijedan 27 mil EUR.
Kunc je istakao da se oko polovine ukupnog finansiranja EIB-a odnosi na razvoj privatnog sektora, uključujući poljoprivredu. Objasnio je i kako to izgleda u praksi, kroz saradnju sa Razvojnom bankom.
- Kada ste farmer, morate dati kolateral ukoliko želite, na primjer, da kupite traktor na kredit. Zemlja često nije likvidan kolateral. Tu ulazi Razvojna banka. Ona je tu da uradi ono što možda druge, komercijalne banke ne mogu da urade - istakao je Kunc.
Uticaj
Predsjednik Upravnog odbora NLB banke u Podgorici Martin Leberle kazao je da poslovanje banke vidi i kroz doprinos unapređenju života građana.
- U NLB-u imamo set vrijednosti, a najvažnija je ona da želimo da unaprijedimo živote i radne uslove ljudi koji Crnu Goru zovu domom - rekao je Leberle, dodajući da osjeća i ličnu obavezu da doprinese napretku Crne Gore.
Zamjenica stalne predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori Silke Hollander istakla je značaj usklađivanja razvojnih aktivnosti sa lokalnim prioritetima, posebno naglašavajući princip inkluzivnosti.
- To znači da nikoga ne izostavljamo. Privredne mogućnosti, uslovi i investicije treba da dosežu do svih regiona - poručilaje Hollander.
Kao primjer navela je saradnju UNDP-a sa Ministarstvom ekonomskog razvoja i Eko-fondom u oblasti cirkularne ekonomije. Cilj je, kako je kazala, kreiranje sistema podrške koji objedinjuje sredstva Eko-fonda kako bi preduzetnici i mala i srednja preduzeća mogli da pripreme održive investicione projekte i dobiju podršku za njihovu realizaciju.
Povjerenje
Predsjednik Savjeta stranih investitora Branko Mitrović naglasio je da strani investitori očekuju stabilnost, efikasan državni aparat i kvalifikovanu radnu snagu. Upozorio je da članstvo u Evropskoj uniji samo po sebi neće riješiti sve ekonomske probleme Crne Gore.
- Često imamo prenaglašen ulazak u EU, kao da sjutra ne postoji. Ali ulazak u EU neće riješiti probleme. Oni će ostati. Zato je bitno da se fokusiramo kako da unaprijedimo ekonomiju, kako bismo što spremniji ušli u EU, jer trka tek počinje - naglasio je Mitrović.
Prema njegovim riječima, kada se govori o privlačenju investicija, fokus treba da bude na onima koje doprinose izvozu i donose dodatno znanje.
- Kroz dijalog sa državom identifikovali smo dosta barijera. Samo tri barijere su uspješno riješene. Stoga postoji veliki potencijal da se te barijere sruše ili otklone - istakao je Mitrović.
Najavio je da će Savjet stranih investitora sredinom novembra predstaviti novu Bijelu knjigu. Ukazao je i da članstvo Crne Gore u EU neće automatski značiti veći priliv stranih investicija, već će stvoriti uslove za njihovo privlačenje.
PUT
Izvršna direktorica E3 Consultinga Milica Daković kazala je da je razvoj infrastrukturnih projekata, bilo da je riječ o putevima, željeznici, komunalnoj infrastrukturi ili zaštiti životne sredine, dugotrajan proces koji zahtijeva kvalitetnu pripremu i planiranje.
- Razvoj projekata je maratonska trka koja zahtijeva dobru pripremu, planiranje i razumijevanje šireg konteksta. U tom procesu javlja se potreba za umreženošću. Ne govorimo samo o investitorima, već o projektantima, finansijskim institucijama. Sve to traži liderstvo - navela je Daković.
Naglasila je i da se u tom procesu ne smiju zanemariti lokalne zajednice u kojima se infrastrukturni projekti realizuju.
Kao jedan od najvećih izazova izdvojila je put od projektne ideje do obezbjeđivanja finansiranja.
- To je dug i kompleksan put. Taj put podrazumijeva brojne tehničke, ekonomske, finansijske, pravne i institucionalne studije i analize koje treba da dokažu da li je jedan projekat održiv i da li se njime može upravljati - kazala je Daković.
Kao jedan od rizika izdvojila je situaciju u kojoj postoji dobra projektna ideja, ali ona nije adekvatno pretočena u konkretan projekat.
Drugi izazov je, dodaje, tiče se nedovoljne tehničke pripremljenosti projekata, posebno imajući u vidu stroga pravila i procedure banaka kada je riječ o tehničkoj dokumentaciji.
- Treći izazov se tiče upravljanja životnom sredinom i društvom. Ovo je tematika koja se nekada i zaobiđe. Smatram da je jako važna. Nije projekat dobar ako samo zadovoljava tehnički i finansijski aspekt - istakla je Daković.
Prilikom planiranja i realizacije investicija, ističe, neophodno je voditi računa o uticaju projekta na životnu sredinu i društvo, kao i o tome da lokalne zajednice budu uključene već u najranijoj fazi projekta.
Firme:
EIB
NLB banka ad Podgorica
Razvojna banka Crne Gore a.d. Podgorica
UNDP Montenegro Country Office Podgorica
Ministarstvo ekonomskog razvoja Crne Gore
Fond za zaštitu životne sredine Podgorica
Savjet stranih investitora
E3 consulting doo Podgorica
Tagovi:
Evropska investiciona banka
EIB
Davor Kunc
Martin Leberle
Silke Hollander
Branko Mitrović
Milica Daković
privlačenje investicije
konferencija Održivo liderstvo od odluke do uticaja
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora