Crna Gora radi na razvoju remonta za mega-jahte

Članstvo u Evropskoj uniji (EU) ne podrazumijeva obavezu da Crna Gora ima određeni broj luka ili brodogradilišta, ali će država svakako raditi na razvoju kapaciteta za redovni i vanredni remont trajekata, tegljača, ribarskih i ostalih brodova, kao i jahti i mega-jahti.

To su za Bankar kazali iz Ministarstva pomorstva kojim upravlja Filip Radulović.

Oni su pojasnili da Crna Gora trenutno ima dva brodogradilišta, odnosno luke Bijela i Bonići–Tivat.

Lukom u tivatskom naselju Bonići upravlja firma Navar a služi za nautički turizam i kao tehničko brodogradilište, dok u Bijeloj u Herceg Novom lukom upravlja kompanija Adriatic 42 a bave se opravkama jahti.

Iz Ministarstva su istakli da se u njima mogu održavati, popravljati i prepravljati brodovi, jahte i druga plovila. U Ministarstvu smatraju da postoji prostor za dalji razvoj remontnih i servisnih kapaciteta, što je i kako kažu, prepoznato Strategijom razvoja pomorske privrede 2020–2030. godine.

- Strategijom je posebno prepoznata potreba za obezbjeđivanjem odgovarajućih kapaciteta za redovni i vanredni remont različitih kategorija plovila, uključujući trajekte, tegljače, ribarske i manje putničke brodove i druga plovila koja se koriste za obavljanje privredne djelatnosti. Istovremeno, kao jedan od pravaca razvoja nautičkog turizma predviđeno je podsticanje investicija u lučke kapacitete za remont jahti i mega-jahti. Članstvo u EU ne podrazumijeva obavezu da Crna Gora mora imati određeni broj luka ili brodogradilišta, niti se evropskim propisima propisuje minimalni broj takvih objekata - naglasili su iz ovog resora.

Iz Ministarstva su naveli i da dalji razvoj ovog sektora može doprinijeti konkurentnosti pomorske privrede, razvoju nautičkog turizma i otvaranju novih poslovnih mogućnosti, ali ga moraju pratiti visoki standarde sigurnosti, zaštite životne sredine i održivog korišćenja obale.

Istakli su da Crna Gora pri ulasku u EU ne mora da gradi ovu vrstu infrastrukture, već se obaveze odnose na usklađivanje zakonodavstva i prakse sa tamošnjom pravnom tekovinom Evropske unije i obezbjeđivanje njene efikasne primjene. Naglasili su da se to u pomorstvu većinski odnosi na pitanja sigurnosti i bezbjednosti pomorske plovidbe, zaštite životne sredine, pružanja lučkih usluga, tržišne konkurencije i finansijske transparentnosti.

- Novi Zakon o lukama već sadrži rješenja usmjerena ka daljem usklađivanju nacionalnog lučkog sistema sa evropskim standardima. Kada je konkretno riječ o brodogradilištima i remontnim kapacitetima, ne postoji zahtjev EU kojim bi Crnoj Gori bio propisan njihov broj ili određeni minimalni infrastrukturni kapacitet. Fokus procesa pristupanja je na usklađenosti propisa, standardima sigurnosti, zaštiti životne sredine, tržišnim pravilima i njihovoj djelotvornoj primjeni - kazali su iz ovog resora.

Najveća brodogradilišta u Crnoj Gori bili su tivatski Arsenal i Jadransko brodogradilište Bijela.

Arsenal je zatvoren 2007. godine a na njegovom mjestu je danas luksuzno naselje i marina Porto Montenegro, dok je Bijela zatvorena 2015. godine a na prostoru njene bivše luke jahte opravlja Adriatic 42.